Dok ostatak svijeta na njih gleda kao na čistu energiju
budućnosti, u Hrvatskoj se uz njih vežu korupcija i
kriminal.
''Naravno da trebamo realizirati projekte obnovljivih izvora
energije, ali na način da od toga korist ima hrvatsko
gospodarstvo i hrvatski građani'', kaže Mirela
Holy, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode.
U Hrvatskoj su se vjetroelektrane smjestile na 20 lokacija. Od
Paga, prekao Benkovca, Gračaca, Obrovca, Šibenika, Trogira, pa do
Stona i Dubrovnika. Ukupno 254 vjetroagregata isporučuju
električnu energiju.
Njih grade privatnici koji onda puno skuplje prodaju svoju
energiju natrag državi u elektro mrežu. To ih čini povlaštenima,
a to je legalno. Ali nelegalno je ako se u tu poziciju dođe
mitom. Iza daleko najvećeg vjetroparka u zemlji, onom nedaleko od
Knina - Krš Pađena, ovih se dana otpetljava korupcijska afera.
Projekt se razvijao 16 godina, investitor je tvrtka CEMP, a na
ljeto 2016. krenuli su prvi radovi. Cijena 1,9 milijardi
kuna. Ni danas još nije u pogonu.
''Ta priča je počela jako davno, za vrijeme Sanaderove vlade.
Nastavila se s Jadrankom Kosor, pa vlade
Zorana Milanovića, Oreškovića, i onda je sada
doživjela jedan krešendo ja bih rekla, za vrijeme Andreja
Plenkovića", kaže Holy.
''Na kraju mandata moje vlade ministar, Vrdoljak je donio nekakvu odluku, to je u ingerenciji ministra. Nakon toga na vlast dolazi privremena vlada pa ova vlada koja je imala četiri godine da sreže u korijenu ako to nije valjalo", kaže Zoran Milanović, predsjednik.
O čemu se ustvari radi? Za gradnju bilo koje vjetroelektrane
potrebne su brojne studije, dozvole raznih ministarstava,
državnih agencija, tvrtki. U ovom konkretnom slučaju
Josipu Rimac se tereti da je pogodovala da se
dio njih što brže progura i pritom je željela zaraditi. No priča
o Krš Pađene pogodovanju možda seže davno prije. Bivši ministri
gospodarstva Čačić i Panenić sada prozivaju bivšeg ministra
Ivana Vrdoljaka da je C.E.M.P.-u omogućio da
dobiva veće poticaje samo dan prije nego je stupio na snagu novi
model prema kojem su poticaji znatno niži.
''Propust se dogodio i 2013. kad se ovom investitoru omogućeno da
dobije status povlaštenog proizvođača električne energije i pravo
na feed in tarifu", kaže Holy.
Vrdoljak se brani da on nije pogodvao već uštedio državi
milijarde no danas nije bio dostupan za izjavu. Daleko je to
od europske prakse.
''Za razliku od Danske koja potiče razvoj vlastite tehnologije u
proizvodnji, u pameti, ali isto i u vlasništvu. Tako da farmeri
imaju udjele u vjetroelektranama, a kod nas je skroz obrnuti
slučaj. Ono što je najgore od svega što se to financira od ljudi
koji kad plate račun električne energije, plaćaju i doprinose za
obnovljive izvore energije", kaže Vjeran Piršić,
direktor tvrtke Otok Krk Energije d.o.o.
Svakako ne kako bi energetska tranzicija trebala izgledati,
naglašava Piršić.
''Prvo je prelazak iz fosilnih goriva na obnovljive izvore, zatim
decentralizacija iz velikih postrojenja u tisuće malih. EK i
Berlin govore o prosumerima, znači da potrošači postaju
proizvođači. I treća kompomeneta je da ta sredstva za obnovljive
izvore budu u vlasništvu građana i lokalnih zajednica.''
A kod nas vlasnik nijedne vjetroelektrane nije lokalna zajednica,
već velike privatne kompanije s osiguranim ugovorima o
isporučivanju energije.
