Nakon napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji dogodio se potres na globalnom naftnom tržištu te su cijene preko noći skočile, a situacija postala neizvjesna. Probijena je psihološka granica od 10 kuna i to nije prva psihološka granica koja je probijena. Hrvatska je prošle godine proizvela 790.000 kubika nafte i milijardu i 300 milijuna kubika plina, javlja RTL.
Pun spremnik je od utorka skuplji za 15 i pol kuna. "Nije dobro. Cijena goriva u Njemačkoj i Skandinaviji je možda kunu veća nego u Hrvatskoj. Za naš standard znatno previsoko", kaže za RTL Vjekoslav iz Varaždina.
Očekuje poskupljenje roba i usluga
I dok srezana proizvodnja velike naftne sile znači podizanje cijena, postavlja se pitanje mogu li se uz povećanje cijena goriva očekivati i druga poskupljenja. "U Hrvatskoj, s obzirom na naš geografski položaj i na puno prijevoza svake robe, ako cijene goriva ostanu na ovoj razini, može se očekivati da će dosta robe i usluga poskupjeti. Ako se cijene goriva vrate na ono stanje otprije dva – tri tjedna, onda ne bi trebalo biti poskupljenja", govori Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
I prije su prijevoznici bili prisiljeni razmišljati o poskupljenju karata zbog povećanja cijena goriva. Godine 1999. litra eurosupera 95 stajala je četiri kune i tri lipe. Deset godina kasnije poskupjela je za 98 posto. Dvadeset godina poslije skočila je za 151 % ili dva i pol puta. Na 10 kuna i 12 lipa.
Pomicanje psihološke granice
Kako tada tako i danas spominjale su se psihološke granice. "Za koje je obećano da će se braniti da bude granica od osam kuna maloprodajne cijene. Sad je došlo do probijanja te granice i bilo je samo pitanje vremena kad će se probiti ta granica", govorio je Dekanić 27. prosinca 2007.
Oko 12 godina poslije, naftni stručnjak Igor Dekanić, kaže da se danas psihološka granica itekako pomjerila te je objasnio kako je termin skovan prije 30 godina. "Kad su tadašnji američki i energetski eksperti, kad su cijene bile 20 dolara po barelu, oni su 50 dolara proglasili psihološkom granicom. Psihološka granica kao kategorija... ja bih rekao da je to marketinško-političko-atraktivni pristup i nema svojih realnih opravdanja", kaže.
Nema Vlade ni premijera koji nije govorio o cijenama goriva. Poskupljenja, usklađivanja pa sve do izrada plana. Hrvatska proizvodi oko 20% svoje potrošnje nafte i oko 50% potrošnje plina. No, kad se gleda na maloprodajne cijene, to izgleda ovako u eurima po litri. U Hrvatskoj je litra oko euro i 33 centa. Jeftinije je u Sloveniji koja ima veće prosječne plaće, ali i u Srbiji i Bosni i Hercegovini. U Saudijskoj Arabiji litru plaćate oko 53 centa, a u SAD-u 72.
Zašto je gorivo kod nas skuplje?
Gorivo je kod nas skuplje jer "su nafta i naftni derivati najoporeziviji proizvodi. Zahvaljujući naftnim prihodima i prihodima od naftnih derivata jer otprilike 60 posto od maloprodajne cijene završi u nekom od oblika poreza ili paradržavnih davanja. Zahvaljujući tome hrvatski proračun dobro živi već zadnjih nekoliko godina", pojašnjava Dekanić.
Za jasniji prikaz koliko nafte proizvedemo dovoljno je reći da je hrvatska godišnja proizvodnja jednaka onome što Saudijska Arabija proizvede u jedan i pol dan, piše RTL.
