Vlada je na sjednici u petak prihvatila uredbu o povećanju trošarina na cigarete, nakon čega cigarete ne bi trebale poskupjeti više od dvije kune po kutiji, i uredbu o posebnom porezu na automobile kojom želi spriječiti mogući udar na cijene automobila zbog novoga mjerenja ispušnih plinova u EU.
Prema prijedlogu Uredba o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje, predviđaju se više trošarine na duhanske proizvode od važećih, temeljem kojih, a kako je rekao Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić, maloprodajna cijena cigareta ne bi smjela poskupiti za više od dvije kune po kutiji.
Tim prijedlogom mijenjaju se visine trošarina na cigarete i iznos minimalne trošarine na cigarete, sukladno EU direktivi iz 2011. godine o strukturi i stopama trošarina koje se primjenjuju na prerađeni duhan.
Ovom se uredbom utvrđuje da će specifična trošarina s trenutnih 310 porasti na 335 kuna za tisuću komada cigareta, a proporcionalna trošarina ostaje ista, na 34 posto od maloprodajne cijene cigareta.
Minimalna trošarina na cigarete povećava se za 59 kuna, sa sadašnjih 696 kuna na 755 kuna za 1000 komada cigareta.
Također, uredbom se propisuje da trošarina na sitno rezani duhan za savijanje cigareta iznosi 600 kuna za jedan kilogram, kao i na ostali duhan za pušenje.
Uredba će se objaviti u Narodnim novinama, a stupa na snagu 3. prosinca ove godine.
Ministar financija Zdravko Marić još u listopadu najavio je da će Ministarstvo do kraja godine Vladi predložiti izmjene trošarina na cigarete kojim bi prosječna cijena kutije cigareta od početka iduće godine porasla do dvije kune.
"Morat će doći do određene korekcije, ali ona koju ćemo predložiti je značajno manja od one koju smo čuli od drugih resora. Na, recimo, prosječnu cijenu kutije cigareta to bi bilo do dvije kune", rekao je Marić.
Predloženo dodatno smanjivanje vrijednosne komponente poreza na vozila
Vlada je prihvatila i izmjenu Uredbe o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na motornih vozila, koja će stupiti na snagu od početka iduće godine.
Zrinušić pojašnjava da je suština izmijenjene uredbe da se smanji opterećenje na vrijednosnu komponentu i da se uvede porezno opterećenje na emisiju CO2 po prijeđenom kilometru.
"U prijevodu, cijela ova inicijativa ide prema tome da se smanji vrijednosna komponenta i da se smanji porezno opterećenje na motorna vozila koja kupuju naši građani. U ovoj fazi, predviđeno prosječno smanjenje je 6,8 posto ili oko 97 milijuna kuna, ako se nastavi dosadašnji trend kupnje motornih vozila, a ukupno na godišnjoj razini, koju smo započeli izmjenom uredbe 12. siječnja ove godine, to bi bilo oko 350 milijuna kuna manje poreznog opterećenja za naše građane", poručio je Zrinušić.
Uredbom se vrijednosna naknada u sklopu posebnog poreza prilikom kupnje vozila smanjuje s trenutno važećih. Za četvrtu skupinu vozila, čija se cijena kreće između 200.000 i 250.000 kuna vrijednosna naknada bi se smanjila s trenutno važećih 4.500 na 3.500 kuna.
I za sve ostale skupine vozila – od 5. do 12. - ta bi se vrijednosna naknada smanjila. Sada se kreće u rasponu od 8.000 do 60.000 kuna, dok bi se ubuduće kretala u raspon od 6.000 do 48.500 kuna.
Za prvu i drugu skupinu vozila, čija je vrijednost do 150.000 kuna, i dalje se neće plaćati vrijednosna naknada, dok bi za treću skupinu, vozila u vrijednosti od 150.000 do 200.000 kuna, ta naknada iznosila kao i do sada 2.000 kuna.Ministar financija početkom listopada najavio je i da će Vlada nastojati amortizirati mogući udar na cijene automobila zbog novoga načina mjerenja ispušnih plinova u EU.
Vlada je izmijenila tu uredbu jer početkom iduće godine u EU-u na snagu stupaju stroži standardi mjerenja emisija CO2, poznati kao WLTP protokol, koji bi nakon 20 godina trebao zamijeniti NEDC (novi europski ciklus vožnje).
Novi WLTP protokol, u mjerenju potrošnje realniji je i mnogo bliži stvarnosti nego što je NEDC. Rezultat je bio da su vozila trošila dosta više nego što je to bilo navedeno u deklaracijama.
Novi protokol naložila je Europska komisija, a inicijator je Odbor za okoliš.
Nedavno je Udruženje trgovine motornim vozilima i dijelovima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) upozorilo da bi automobili iduće godine mogli osjetno poskupjeti zbog novih, strožih europskih standarda mjerenja emisije ugljičnog dioksida (CO2).
Napominju i da je sadašnji način oporezivanja vozila prema CO2 ispuhu tek prijelazno rješenje, koje je Uredbom i jasno determinirano pod terminom "korelirani NEDC", do primjene konačnog rješenja još strožih standarda (tzv. WLTP protokol). Naime, protokol mjerenja CO2 prema novim standardima (WLTP) stupio je na snagu 1. rujna ove godine, no Udruženje trgovine motornim vozilima HGK predložilo je, a Carinska uprava Ministarstva financija prihvatila, korištenje umjerenijeg, prijelaznog rješenja, (tzv. NEDC 2.0), do kraja ove godine.
U Sabor upućen paket konačnog prijedloga mirovinske reforme
Vlada je u Hrvatski sabor poslala paket konačnog prijedloga zakona mirovinske reforme, kao i više prijedloga izmjena zakona kojima se uređuje reformska mjera spajanja više državnih agencija radi postizanja ušteda, te ponovno uspostavljanje prije pet godina ukinutog Državnog inspektorata.
U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila konačne prijedloge izmjena šest zakona iz područja mirovinskog osiguranja - Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakona o dodatku na mirovine, Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima.
Prosječan umirovljenik ima samo 30 godina radnog staža
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je cilj mirovinske reforme imati uravnotežen sustav s većim mirovinama i osiguranim prosperitetom budućim generacijama, a smatra da je Vlada u postojećim gospodarskim i financijskim okvirima pronašla optimalna rješenja.
Riječ je o jednoj od ključnih strukturnih reformi, naglašava premijer i podsjeća kako je jedan od najvećih izazova mirovinskog sustava to što prosječan umirovljenik ima samo 30 godina radnog staža.
"Samo 30. Da smo u Njemačkoj, rekli bi 37 ili 38. To je bitna razlika", rekao je dodavši kako je posljedica toga deficit od 17 milijardi kuna, kao i da samo 19 posto umirovljenika ima puni radni staž.
Predstavivši najvažnije točke mirovinske reforme, premijer je posebno apostrofirao "mjeru demografskog karaktera" kojom se svim majkama, kada ispune uvjete za mirovinu, za svako rođeno i posvojeno dijete dodaje šest mjeseci stvarno ostvarenom stažu.
"Time se njihove mirovine povećavaju u prosjeku za dva posto", istaknuo je Plenković te ocijenio kako je riječ o vrlo konkretnoj i dobroj mjeri. Nju može ostvariti i otac ako je iskoristio pretežni dio dodatnog porodiljnog dopusta, odnosno više od dva mjeseca.
Plenković ističe da će se odlazak u mirovinu sa 67 godina početi primjenjivati od 2033. godine, a naglašava i da se smanjuje penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno.
"Vodili smo računa i o umirovljenicima s najnižom mirovinom, njih je trenutno 245.990 s prosječnim iznosom od 1518 kuna. A ta mirovina će se od 1. srpnja iduće godine povećati za 3,13 posto", naglasio je.
Premijer ističe da se vodilo računa i o osobama s invaliditetom jer se proširuje krug onih kojima se vrijeme povedeno na radu računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, a korisnicima drugog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto ili mirovinu iz oba obavezna stupa.
Drugi mirovinski stup će se ojačati, a ne ukinuti
"Ovim rješenjem želimo ojačati drugi mirovinski stup", ističe Plenković otklanjajući teze o ukidanju drugog stupa.
Izdvaja i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje čime će se, naglašava, povećati sredstva za mirovine.
"Mislim da smo postigli dobar kompromis. Pozitivan učinak ove reforme će biti 11,3 milijarde kuna na državni proračun do 2040. godine", poručio je.
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić također naglašava da su ciljevi reforme osiguravanje većih mirovina umirovljenicima i financijska stabilnost mirovinskog sustava, kao i ispravljanje određenih nejednakosti među generacijama unutar mirovinskog sustava.
"Intenzivno smo slušali stručnu javnost, klubove zastupnika, oporbene prijedloge. Smatramo da smo dali maksimum unutar ovih okvira i zadanih ciljeva da još dodatno oplemenimo i poboljšamo prijedloge zakona koji idu u drugo čitanje u Sabor", ustvrdio je.
Pojašnjava da će ublažavanjem penalizacije umjesto sadašnjih 20,4 posto za pet godina odlaska u prijevremenu mirovinu umanjenje sada biti 18 posto.
Najniže mirovine 6 posto veće iduće godine
Sveukupno, rekao je Pavić, sadašnjim umirovljenicima omogućavamo veće mirovine za 3 posto temeljem usklađivanja mirovina, kao i povećanje najnižih mirovina za dodatnih 3,13 posto, odnosno korisnici najnižih mirovina mogu očekivati 6 postotno povećanje mirovina sljedeće godine.
Vlada je, sukladno zaključku iz kolovoza o smanjenju broja agencija, zavoda i fondova Vlada, sa sjednice u saborsku proceduru uputila prijedloge izmjena Zakona o sustavu civilne zaštite, Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i Zakona o protuminskom djelovanju, kojima se predlaže da MUP preuzme poslove Državne uprave za zaštitu i spašavanje, odnosno Državnoga zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i Hrvatskog centra za razminiranje.
U Sabor su upućene izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojima se predlaže da od 1. siječnja iduće godine s radom prestane Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada.
Također su u Sabor upućene izmjene Zakona o regionalnom razvoju, kojima se predlaže da s radom prestane Agencija za regionalni razvoj, čije bi poslove preuzelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a.
Radi ponovnog osnivanja Državnoga inspektorata koji će, radi učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova, objediniti inspekcije koje trenutno postoje u više ministarstva, Vlada je u Sabor uputila i izmjene Zakona o zaštiti zraka kojima se uređuje prenošenje inspekcijskih poslova koje obavlja inspekcija Ministarstva zaštite okoliša.
