U većim sredinama već su krenule brze akcijske kontrole koje često rezultiraju značajnim porastom mikročipiranja pasa. Zakonska obaveza označavanja pasa mikročipom na snazi je od 2004., no procjenjuje se da oko 30 posto pasa u Hrvatskoj nije mikročipirano. Građani su dužni komunalnom redaru dokazati da su ispoštovali svoje zakonske obveze i mikročipirali psa, a komunalni redar očitavanjem mikročipa može provjeriti vjerodostojnost dokumenata, izvijestili su Prijatelji životinja.
Prema podacima kojima raspolaže udruga vrlo mali broj građana, oko tri posto, komunalnim redarima stvara probleme, jer ponovni dolazak redara s policijom donosi znatno veće sankcije.
"Dovoljno je napomenuti da mikročipiranje stoji 90, a kazna za nemikročipiranje i do 6000 kuna", naglasili su Prijatelji životinja.
Mikročip sadrži jedinstveni identifikacijski broj koji otkriva podatke o skrbniku i osnovne informacije o životinji te podatke o obavljenoj kastraciji, cijepljenju i sl.
Mikročipiranje znatno snižava troškove lokalnim zajednicama
Udruga Prijatelji životinja apelirala je da se u proračunu za iduću godinu osiguraju sredstva za kontrolu mikročipiranja i donese pravovremeni plan za provedbu. Istaknuli su da se mikročipiranjem znatno snižavaju troškovi koje lokalne zajednice izdvajaju za zbrinjavanje, kastraciju, oglašavanje i udomljavanje pasa zbog onih koji su napustili pse.
Nadzor provedbe obaveznog mikročipiranja provode komunalni redari, a Prijatelji životinja su predložili lokalnim zajednicama zapošljavanje novih, koji će s postojećim djelatnicima lakše provesti kontrolu i obići kućanstva.
U slučaju da netko napusti ili izgubi psa, skloništa i veterinarske ambulante mogu očitanjem podataka na mikročipu saznati tko mu je skrbnik, što je korisno ponajviše skloništima za napuštene životinje jer omogućava da se psi odmah vrate skrbnicima, poručili su Prijatelji životinja.
