Pandemija koronavirusa i sve ono loše što je ona donijela sa sobom ostavila je posljedice na građane Hrvatske. Neki su dobili otkaz i zato ne znaju kako će njihova budućnost izgledati, a čak i oni koji nisu preplavljeni su strahom zbog neizvjesnosti.
Sve je stalo, naš život se promijenio u samo nekoliko tjedana, a često nemamo niti one koji bi nam pružili utjehu. Zbog epidemije i potresa koji su zadesili Zagreb, ljudi se odlučuju na oduzimanje vlastita života baš kao jedna Zagrepčanka koja je izgubila posao te ne zna kako će platiti stanarinu. Hitna pomoć došla je po nju, bolničari u zaštitnim odijelima okružili su očajnu ženu. Pa dok su se stanovnici tog zagrebačkog kvarta pitali je li to korona došla u njihovo susjedstvo, odgovor je zapravo puno tužniji. Nažalost, ova žena nije jedina.
Građani u panici zovu broj Hitne pomoći
Hitna pomoć u Zagrebu dnevno otprilike zaprimi 600 poziva koji se tiču psihičkih smetnji građana te su usko vezani uz koronavirus ili stanje koje je nastalo potresom, piše Jutarnji list. Premda se veći dio pacijenata uspije smiriti razgovorom, jedan dio mora biti hospitaliziran u psihijatrijskim bolnicama Vrapče i Sv. Ivan Jankomir. Osjećaj nesigurnosti i beznađa stvara se zbog straha od zaraze, gubitka posla, smrti, potresa itd. Broj suicidalnih osoba raste baš kao i potrošnja lijekova kao što su antipsihotici, antidepresivi, hipnotici i bezreceptni lijekovi za smirenje. Gotovo 10 posto porasla je uporaba tih lijekova.
01.04.2009.Osijek - Zbog losih vremenskih uvjeta povecan je broj intervencija Hitne pomoci,lijecnik dispecer prima pozive gradjana koji traze pomoc Photo: Davor Javorovic/Vecernji list
"Imamo jako puno poziva uznemirenih građana. U kratkom vremenu dogodile su se dvije iznimno stresne situacije, širenje koronavirusa i potres koji je duboko poremetio sigurnost. Brojke, nažalost, govore koliko su ljudi pogođeni. Imamo oko 30 posto više poziva vezanih uz psihičke smetnje nego što je to uobičajeno", rekao je Jutarnjem listu ravnatelj zagrebačke Hitne Žarko Rašić.
Ozbiljnost stanja pacijenata s druge strane slušalice procjenjuju iskusni liječnici čiji je broj povećan. Ravnatelj Rašić otkriva da zovu građani u panici kada imaju temperaturu 37 i kada se malo zakašlju itd., dok s druge strane, stižu im pozivi tjeskobnih i prestrašenih ljudi, onih koji su suicidalni. Neki od njih ne mogu spavati jer se plaše potresa. Rašić kaže da se izlazi na pozive koji su ozbiljni, a djelatnici moraju na teren izlaziti u zaštitnoj odjeći zbog opasnosti od zaraze. Premda nema točnu brojku, ravnatelj Hitne navodi da dobivaju i pozive od policije koja ih zove zbog agresije u obitelji ili pokušaja samoubojstva.
U Vrapču dnevno 10 hospitalizacija
Psihijatrijske bolnice Vrapče i Jankomir pripremile su se na ovu situaciju - a kada je krenula epidemija, iz bolnice su otpušteni pacijenti koji su mogli otići na kućno liječenje. Oni svaki dan upućuju telefonske pozive ili videopozive svojim psihijatrima. Petrana Brečić, ravnateljica Vrapča, kazala je Jutarnjem listu da oni zaprimaju od 50 do 100 poziva dnevno dok na hitnom odjelu dnevno imaju oko 20 pacijenata. No, dnevno je u prosjeku 10 hospitalizacija. Ravnateljica Brečić objašnjava da je za pacijente, osobito one koji su već boravili kod njih, stres i to što u bolnici moraju boraviti 14 dana u izolaciji kako bi se spriječilo unošenje virusa u ustanovu.
24.02.2016., Zagreb - Klinika za psihijatriju Vrapce. Photo: Robert Anic/PIXSELL
"Kako vrijeme prolazi, sve je više pacijenata koji se sve teže nose s novonastalom situacijom. Najviše je psihotičnih pacijenata koji otprije imaju dijagnozu koja se pogoršala, ali moram naglasiti da imamo pacijente koji nemaju evidentirane psihičke poremećaje, a htjeli su počiniti suicide. Jako puno ljudi razvilo je poremećaj spavanja", ispričala je ravnateljica Brečić za Jutarnji list.
Za pola godine očekuje se poplava 'civilnog PTSP-a'
U Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan Jankomir slična je situacija kao u Vrapču. U prosjeku imaju osam prijema dnevno, a telefonska slušalica im je užarena. Ravnatelj Igor Filipčić ističe jednu zanimljivost - na dan potresa poziva nije bilo pretjerano, međutim, dva dana kasnije, kada su ljudi shvatili što se dogodilo i razvili strah, primali su i do 300 poziva u danu.
04.03.2014., Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan, Jankomir, Zagreb - Gradonacelnik Milan Bandic sa suradnicima i djelatnicima bolnice otvorio novu zgradu centralnog skladista uredjenu po svjetskim HASAP standardima. Photo: Robert Anic/PIXSELL
I u ovoj bolnici je broj hospitalizacija u porastu. U početku ljudi nisu još reagirali niti na koronavirus, no kako vrijeme prolazi, reakcije psihe su sve veće. Ovi psihijatri objašnjavaju da je to u psihijatriji poznato jer u akutnoj situaciji ljudi su pod adrenalinom, u šoku su i negiraju situaciju. Ravnatelj Filipčić kaže da je sada nastupila situacija da se ljudi malo opuštaju pa organizam odreagira. Zbog toga u početku u bolnici uopće nisu imali prijeme, dok su posljednjih nekoliko dana oni svakodnevni. Filipčić navodi da ćemo tek za šest mjeseci do godinu dana vidjeti što će se zapravo dogoditi.
"U ovoj fazi epidemije, dok još traje, najviše reagiraju osobe koje su već imale psihičkih tegoba, ali za šest mjeseci možemo očekivati poplavu tzv. civilnog PTSP-a. Puno osoba koje nikad nisu imale probleme bit će anksiozne, razviti depresije i druge probleme", navodi Filipčić za Jutarnji list.
Dakle, telefonski broj zagrebačke Hitne ovih dana najviše zvoni zbog psihičkih smetnji pacijenata što pokazuje brojka od 600 kada se dnevno gledaju upućeni pozivi.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
