Ukupna brojka procijepljenih, i onih koji su preboljeli COVID i time stekli imunitet, dovest će do kolektivnog imuniteta i povratka na staro. No, glavno je pitanje koliko je građana u Hrvatskoj preboljelo virus? Dragan Primorac, član znanstvenog savjeta Vlade RH, jedan od autora serološkog istraživanja koje kaže da je 26 posto stanovnika Zagreba preboljelo virus za RTL Danas govori o svemu.
Završena je prva faza, što se očekuje od druge i što ste željeli postići?
Ljudima smo donijeli optimizam i pokazali kolika je bila izloženost virusu i jako su zanimljivi ovi preliminarni rezultati koji pokazuju i jasno govore o broju ljudi koji bili u kontaktu, razvili antitijela, a isto tako vrlo je zanimljiva populacija koja je bila u kontaktu s virusom što dokazno ili testovima, a da nemaju protutijela.
Ovo je napravljeno za Zagreb, hoće li takvo nešto biti napravljeno za područje cijele Hrvatske?
Ne bi bilo veće razlike, radi o sličnoj populaciji, i kada pogledate unutar populacije primijetit ćete razlike, dolazite li iz neke veće kompanije, jeste li bili doma... Mi ćemo napraviti analizu i onih tvrtki gdje postoji jedna interakcija između pojedinih ljudi, primjerice kao iz bolničkog sustava, gdje veći broj ljudi bili u kontaktu s virusom i razvio antitijela.
Uz ove prve rezultate i procijepljenost, što možemo očekivati od kolektivnog imuniteta, kada bismo ga mogli postići?
Kolektivni je oko 70 posto populacije, mi već vidimo da imao 34 posto radne aktivne populacije koja bila u kontaktu s virusom to je jako dobo i kada vidimo dinamiku cijepljenja i prirodnu procijepljenost, uvjeren sam ćemo sljedeću jesen dočekati mirno.
Govorili ste sada o protutijelima, trećina radno aktivnog stanovništva bila je u doticaju s virusom, no neke djelatnosti poput ugostitelja su bile zatvorene, hoće li se stoga ići u smjeru daljnjeg otvaranja?
Ove mjere koje idu postepeno otvaranje i kako idemo bliže proljeću su mudre i potrebne, i ne samo zbog gospodarstva ali i zbog jedne objektivne situacije koju znamo da svaka treća osoba je bila u kontaktu s virusom i samim time virusu je teže s postojećim rezultatima koje znamo.
Đikić je bio dosta kritičan prema ovom istraživanju ima li utemeljenja u tome, on preispituje objektivnost, kako komentirate to?
On može vrlo jednostavno riješiti svoje dileme, dođe ponovi rezultate na uzorku i uvjeri se u njihovu objektivnost.
Kako to da država nije radila istraživanje, već ste kolega Lauc i vi uložili novac svojih tvrtki. Zašto nije država?
Mi smo manji, puno fleksibilniji, odredili smo odvojiti novac, radi se o hrvatskom interesu a u konačnici vjerujem da smo stimulirali državu da napravi jedno veće istraživanje koje će vjerujem biti od posebnog značaja.