Ministar financija Marko Primorac izjavio je u utorak u Saboru kako je dodatni porez na dobit solidaran, donosi se jednokratno, a prihodi od njega isključivo će biti usmjereni pomoći najugroženijim građanima te neće služiti za punjenje proračunskih rupa.
Kod poduzeća koja su, unatoč kriznim vremenima i povećanim cijenama inputa električne energije, ostvarila povećane razine dobiti, intencija je dio te dobiti redistribuirati građanima i kućanstvima koji su najugroženiji, kazao je Primorac predstavljajući prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit.
„Ovaj porez temelji se na načelima gospodarske snage, oni koji imaju veću snagu plaćaju više”, rekao je.
Ministar je pritom podsjetio na niz mjere Vlade za ublažavanje inflatornih pritisaka za građane i poduzeća , od ograničavanje cijene električne energije do poreznog rasterećenja , ukupne vrijednosti 26 milijardi kuna.
Istaknuo je kako dio poduzeća ne bi preživjelo da nije bilo tih mjera, a sada je cilj prikupiti određeni iznos od onih koji ostvaruju povećane razine dobiti kako bi se financirale mjere za najugroženije građane.
Teret uglavnom na prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko
Obveznici poreza bit će kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.
I sada kod poreza na dobit imamo dvije stope, a sada se "de facto" uvodi još jedan stopa za one s većom razinom prihoda, pojasnio je Primorac.
Uvjerava kako će i oni koji su ostvarivali dobit zbog neumjerenog povećanja cijena i pohlepe, iskorištavali situaciju, sigurno biti obveznici tog poreza.
Prema simulacijama, teret poreza snosit će uglavnom prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo te dio građevinarstva, kazao je Primorac. Zbog poreza nikome ne bi trebala biti ugrožena egzistencija niti bi ikome trebalo smanjivati plaće, dodao je.
Na kritike što Vlada ovaj porez uvodi na kraju godine Primorac kaže da se ništa ne bi promijenilo i da se uveden ranije, a na kritike da dodatnim porezom nisu obuhvaćeni proizvođači energije iz obnovljivih izvora koji su primili velike poticaje najavljuje poseban prijedlog kojim će se staviti dodatan namet i na ta poduzeća.
Ministar je naglasio kako su kod izrade zakona nastojali uvažili sve ono što je racionalno, razumno, realno i argumentirano, primjerice kod izračuna prosjeka četverogodišnjeg razdoblja izuzeli godine u kojima je ostvaren gubitak ili ostavili olakšice za one koji su ulagali.
Grmoja: To nije ozbiljna politika
Spremni su, poručio je, i kroz amandmane prihvatiti realne i konstruktivne prijedloge kako bi se postigao što širi konsenzus.
Nikola Grmoja (Most) upitao je zašto se umjesto uzimanja uspješnima da bi se pomoglo ugroženima te "čepljenja rupa" nisu provele reforme, nije obračunalo s korupcijom, naplatio porezni dug. "To nije ozbiljna politika, tako se ne vodi država", ustvrdio je.
"Reći da će se čepiti rupe je minoriziranje smišljene politike koja u kriznim vremenima nastoji redistribuirati teret krize, Vlada ima proračunskih kapaciteta, proračun nije ugrožen niti će se ovim sredstvima popunjavati proračunske rupe”, odgovorio mu je Primorac.
Na molbu Anke Mrak Taritaš (GLAS) da pojasni kako taj porez neće štetiti poslovanju brodogradilištu Viktor Lenac Primorac je kazao da država mora reagirati kada tržište nije učinkovito.
"Naravno da ako netko ostaje bez dijela dobiti da mu to smanjuje investicijski potencijal no isto tako se može postaviti pitanje što je s građanima koji su sudjelovali u subvencioniranju električne energije i tom poduzetniku”, odgovorio je ministar zastupnici.
Na upit nezavisne Karoline Vidović Krišto o mogućim manipulacijama s dobiti, Primorac je poručio da o tome brine Porezna uprava, otklonivši tvrdnju da rade pod političkim pritiskom. Napomenuo je i kako nije član HDZ-a.
Dio oporbe ocijenio je da zakon nije usklađen s EU uredbom u kojoj se spominje uvođenje solidarnog nameta u energetskom sektoru na što Primorac kaže kako je riječ o ekvivalentnoj nacionalnoj mjeri kojom se širili obuhvat da bi se ispunio osnovni cilj.
