Čak je 57 tvrtki većinom u državnom vlasništvu, do kraja travnja 2020. trebalo ustrojiti posebnu jedinicu, svojevrsni Uskok kompanije. Taj kompanijski Uskok pratio bi usklađenost poslovanja s pravnom regulativom, procjenjivao bi rizike u poslovanju, sprječavao sukob interesa, prijavljivao korupciju te bi vodio brigu o dobroj poslovnoj praksi. Kako piše Novi list, tako je još sredinom listopada Vlada naložila Odlukom o uvođenju funkcije usklađenosti te državnim tvrtkama dala šest mjeseci za ustroj posebne jedinice ili da zaduže jednu osobu za obavljanje tog posla.
Planirano je da posebne jedinice ili pak zadužene osobe, unaprijed uoče posao koji nije u skladu s propisima te da tako tvrtki spriječe gubitke. Od donošenja odluke prošla je godina dana, što znači sredinom listopada ove godine, a čak njih 11 dostavilo je izvješće o tome da su uveli funkciju praćenja usklađenosti poslovanja. Tako su iz Ministarstva državne imovine i prostornog uređenja odgovorili na upit Novog lista o tome kako se provodi Vladina odluka te kakvi su njezini učinci na poslovanje državnih firmi.
Na koga se odluka sve odnosila?
Iz Ministarstva pojašnjavaju da se odluka odnosila na 38 pravnih osoba od posebnog interesa za RH. Točnije, odnosila se na tvrtke većinom u državnom vlasništvu i na 19 firmi kojima većinski portfelj ima Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).
24.03.2020., Zagreb - Konferencija za medije o Vladinim gospodarskim mjerama zbog krize izazvane koronavirusom. ministar gospodarstva, poduzetnistva i obrta Darko Horvat
"Od ukupno 38 pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, njih 32 su uvele funkciju praćenja usklađenosti poslovanja, dok njih šest nije dostavilo izvještaj o uvođenju iste (DAB, HŽ Cargo d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o., Imunološki zavod d.d., Plovput d.o.o., Zračna luka Pula d.o.o.). Iz portfelja CERP-a funkciju praćenja usklađenosti poslovanja uvelo je 14 trgovačkih društava, dok se pet društava (Jadroplov d.d., Konoplja d.d., Lipovica d.o.o., Pleter usluge d.o.o., Veletržnica Opuzen d.o.o.) još uvijek nije očitovalo", odgovorili su iz Ministarstva državne imovine za Novi list.
Rok je istekao
Svaka peta firma kojoj je Vlada u listopadu 2019. odlučila uvesti posebne jedinice ili zaposliti jednu osobu koja će pratiti drži li se tvrtka propisa, nalazi se u većinskom vlasništvu Vlade. Dakle, tvrtke koje u nizu slučajeva ovise o državnoj financijskoj pomoći, čak godinu dana nakon te odluke i šest mjeseci nakon isteka roka u kojem su odluku trebale provesti, svog vlasnika nisu izvijestile jesu li to i učinile.
"Većina tvrtki je za obavljanje funkcije usklađenosti imenovala jednu osobu na tu funkciju, dok su se u nekim slučajevima osnivale posebne službe, timovi, odjeli ili povjerenstva", pojašnjavaju iz Ministarstva. Provođenje takve odluke, dodaju u Ministarstvu, uglavnom nije značilo i nova zapošljavanja. Kažu da se obično imenovala osoba ili tim u okviru postojećih kapaciteta.
'Učinci još uvijek nisu mjerljivi'
Novi list pitao je u Ministarstvu je li uvođenje funkcije praćenja usklađenosti poslovanja, u tvrtkama koje su ga uvele, već pokazalo određene učinke te znači li to da ima manje sukoba interesa i korupcije u državnim tvrtkama. Odgovor Ministarstva jest da je rok za uvođenje funkcije usklađenosti bio 26. travnja 2020. i da efekti uvođenja te funkcije još nisu mjerilji.
"Navedeno treba promatrati kao proces koji bi trebao rezultirati ovladavanju nad rizikom (ne)usklađenosti, rizikom od nastanka značajnog financijskog gubitka, jačanju korporativne kulture i ugleda društva, zaštiti od nezakonitog poslovanja, prevenciji sukoba interesa, smanjenju koruptivnih i drugih rizika koje društvo može pretrpjeti zbog neusklađenosti s propisima, standardima i kodeksima te internim aktima. Uvođenje navedene funkcije je u skladu sa smjernicama OECD-a o upravljanju trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države (Guidelines on Corporate Governance of State-Owned Enterprises) te Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu 2019. – 2020.", odgovorili su iz Ministarstva.
Za uvođenje ove funkcije, jedan od snažnijih argumenata bili su podaci o tome što je u velikim korporacijama značilo praćenje usklađenosti poslovanja s internim i općim propisima. Profit tvrtke se povećava i do 20 posto, troškovi rada se smanjuju više od 10 posto, vlasnici ostvaruju 5,8 posto veću dobit na osnovi vlasništva, stoji u brojnim izvješćima. Hoće li se to dogoditi u hrvatskim državnim kompanijama još uvijek se ne može predvidjeti, no još se ne zna kada će ti ljudi otkrivati potencijalni sukob interesa i koruptivne poslove te o tome izvještavati firmin Nadzorni odbor.
Upravo iz Nadzorni odbor kompanije postavlja na to mjesto.
