Stručnjaci su za RTL Direkt otkrili očekuju li daljnje povećanje cijena koje je ovog ljeta uzelo maha.
Skuplje plaćamo i suncokretovo ulje i grožđe i kruh i meso i šećer. Poskupjelo je gorivo, a poskupjeli su i automobili dok su aluminij, željezo i drugi građevinski materijal poskupjeli do 200 posto. Događa se jesen inflacije iako još nije kao prije 28 godina kad su ljudi čim bi sjela plaća jurili na cestu kupovati devize.
Europa ima najveću inflaciju u zadnjih devet godina, Hrvatska ima još veću stopu od europskog prosjeka. Prema službenim podacima zavoda za statistiku, cijena ulja i masti skočila je i to za 19 posto u odnosu na srpanj prošle godine. Alkohol i cigarete skuplji su šest posto, a računi za plin u prosjeku su veći gotovo 13 posto.
'To nisu dobre vijesti'
Eurodiesel smo na današnji dan prošle godine plaćali osam kuna i 38 lipa, a danas je skuplji točno dvije kune, 10,38. Za litru Eurosupera 95 prošle godine davali smo devet kuna, a sada je i to poskupjelo za nešto manje od dvije kune.
"To nisu dobre vijesti, ali bojim se da ni u budućnosti neće biti ništa bolje. Naime, nema razloga za ovakvo poskupljenje jer se nafta drži stabilno. Ono što čini gorivo skupljim je napor Europe da se smanji opće zagađenje. Tako da će trošak čišćenja atmosfere i ostavljanje čišće zemlje našim potomcima biti sve veći i mi ćemo to morati platiti", kazao je naftni stručnjak Davor Štern.
'Inflacija koju imamo danas nije zabrinjavajuća'
Godine 1993. godine, osim ratnih zbivanja, naslovnice su bile pune vijesti o hiperinflaciji i pokušajima države da je obuzda. Devize su divljale i prodavale se na cesti. Ali, danas nema tog scenarija, ne treba stvarati histeriju, uvjeravaju u Ekonomskom institutu.
"Inflaciju koja se događala za vrijeme bivše Jugoslavije, u ranim godinama Hrvatske neovisnosti, na nikakav način ne možemo usporediti s onim što se događa danas jer ono što danas imamo je vrlo umjerena stopa inflacije koja za sada nije zabrinjavajuća", kaže pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Maruška Vizek.
'Efekt će trajati najduže još sljedeće godine'
Ekonomski analitičar Vuk Vuković objasnio je u RTL Direktu zašto dolazi do povećanja cijena.
"S jedne strane imate ogromnu potražnju za svim proizvodima i onda se ponovno javlja potražnja, ekonomska aktivnost se vraća, a s druge strane je ponuda takva kakva jest, ograničena. A dodatno je ograničena zbog tog efekta prebacivanja tzv. supply chains, lanaca nabave koji više ne ovise toliko o Kini i Dalekom istoku, i onda ti dobavljači imaju ogromnu potražnju i ne mogu se nositi s tolikom potražnjom. To je čista ekonomija: limitirana ponuda, ogromna potražnja - cijena ide gore", objašnjava Vuković koji smatra da će taj efekt trajati najduže još sljedeće godine.
"Cijene sirovina, kako se ti lanci opskrbe i nabave budu počeli oporavljati, cijena će polako padati, a onda će s druge strane biti taj efekt da će cijene kaskati", kaže Vuković te dodaje kako sada nije niti najbolje vrijeme za štednju jer su kamate niske.
