U Hrvatskoj gospodarskoj komori, Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Hrvatskoj udruzi poslodavaca potvrđuju da se razgovara o novom modelu za dovođenje radnika iz inozemstva kojim bi se potpuno ukinule kvote kojima je sada ograničen broj stranaca koji se u odredenim deficitamim zanimanjima mogu zaposliti u Hrvatskoj, piše u četvrtak Jutarnji list.
Neograničen uvoz radnika
Tako je, primjerice, u Sloveniji gdje poslodavac radnike, ako ih ne može naći preko državnog zavoda za zapošljavanje, može u neograničenom broju dovesti iz inozemstva. HUP već pet godina zagovara promjenu kvotnog sustava i prelazak na tzv. slovenski model. Sadašnji sustav je ne fleksibilan, a poslodavcu je teško unaprijed predvidjeti koliko će mu radnika trebati, navodi dnevnik.
"Zato smo prošle godine usred sezone uspjeli izlobirati da se odobri dodatni broj radnika u turizmu. Vlada nas je napokon odlučila poslušati i promjenom Zakona o strancima uvodi model koji će odgovarati zahtjevima poslodavaca. Poduzetnik preuzme posao i mora ga odraditi i radnik mu treba odmah, a ne za pola godine", kaže za Jutarnji Admira Ribičić, direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a.
I savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori Davorko Vidović vjeruje da bi beskvotni uvoz radnika mogao uskoro zaživjeti. "Plan je da pripremimo zakon i da ga 11. lipnju predstavimo", kazao je Vidović za Jutarnji list, dodajući da na novom Zakonu o strancima intenzivno radi i MUP koji je zadužen za izdavanje radnih dozvola.
Deficit hrvatske radne snage
Prema njegovim riječima, nedostatak radnika je postao ključni problem hrvatskoga gospodarstva, a ne oskudijevaju samo građevinarstvo i turizam, nego svi, uključujući i poljoprivredu i prerađivačku industriju. Stanje će se dodatno pogoršati od 1. srpnja iduće godine kada Austrija ukine radne dozvole za hrvatske državljane. Uz to, hrvatski poslodavci sve teže dolaze i do radnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, odakle se ljudi u potrazi za boljim životom radije iseljavaju u bogatije zemlje zapadne Europe. Stoga bi se, smatra Vidović, hrvatske tvrtke trebale sve više okretati dalekim zemljama kao što su Indija, Pakistan, Bangladeš, Filipini...
Čak 15.600 stranaca traži se za rad u ugostiteljstvu i turizmu, od čega 12.000 pomoćnih radnika 7000 stalnih i 5000 sezonskih, ali i 1300 kuharaci 1400 konobara. Nedostaju i sva druga hotelijerska zanimanja, poput pekara, slastičara, mesara... Hrvatski poslodavci iz inozemstva mogu dovesti i 17.800 građevinskih radnika, što je gotovo dvostruko više nego lani, ali i 300 vozača autobusa, 170 vozača kamiona, 200 vozača automobila, 55 liječnika, 50 medicinskih sestara, navodi Jutarnji.
Stranci sada ograničeni kvotama
Danas je broj stranih radnika kojima je na zahtjev poslodavca država spremna izdati radnu dozvolu ograničen kvotama koje su u zadnjih nekoliko godina drastično povećane s oko 7000 u 2017. na gotovo 39.000 u 2018. godini, da bi se prilikom planiranja potreba za uvozom radne snage za ovu godinu taj broj gotovo udvostručio, na 65.000. Policijska statistika pokazuje da je 2018. godine od mogućih 29.769 dozvola za novo zapošljavanje stranaca izdano 23.429, dok je od predviđenih 50.100 za ovu godinu u prava četiri mjeseca zaposleno 19.516, čemu treba pridodati 15.000 stranca koji otprije imaju radne dozvole i samo ih produljuju.
Najviše je stranaca lani u Hrvatskoj bilo zaposleno u graditeljstvu 12.143 od 13.835, koliko ih je bilo predviđeno kvotom. Od ukupno predviđenih 7930, u turizmu i ugostiteljstvu posao je dobio 6671 strani državljanin, piše Jutarnji list.
