Općina Lovas u petak je izrazila najdublje razočarenje presudom Prizivnog suda u Beogradu, koji je u ponovljenom postupku donio oslobađajuće presude i smanjene zatvorske kazne za ratni zločin počinjen u tome mjestu 1991. godine preinačivši presudu Višeg suda u Beogradu.
"Postupak u kojem je donesena oslobađajuća presuda za optužene Željka Krnjajića i Milana Devčića te smanjena kazna ostalim optuženicima Saši Stojanoviću na šest, Darku Periću i Radovanu Vlajkoviću na četiri te Radisavu Josipoviću, Jovanu Dimitrijeviću i Zoranu Kosijeru na tri godine smatramo sramotnim i poražavajućim", navode iz Općine Lovasa.
Općinske vlasti Lovasa podsjećaju kako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, na temelju potpisanog sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida između Republike Hrvatske i Republike Srbije, predmet Lovas ustupilo tužilaštvu za ratne zločine u Republici Srbiji.
Predmet Lovas
Još 2007. Okružni sud u Beogradu pokrenuo je istragu protiv 14 osumnjičenika za ratni zločin počinjen nad 69 civila u Lovasu, za što je podignuta optužnica. "Prvostupanjskom presudom 2012. godine utvrđena je odgovornost za samo 41 stradalog civila te je za 14 optuženika dosuđena kazna u trajanju od 128 godina zatvora. Istu presudu Žalbeni sud je poništio 2013. godine te je postupak vraćen na početak", podsjeća u priopćenju načelnica Lovasa Tanja Cirba.
Kako ističe, što zbog smrti petorice optuženika, što zbog navodnog nedostatka dokaza, konačna optužnica odnosi se samo na 32 civilne žrtve. "U postupku suđenja za predmet Lovas ispitano je 194 svjedoka, pročitano 36 iskaza preminulih ili teško bolesnih osoba te na tisuće i tisuće stranica dokaznog materijala. Konačnom presudom dosuđene su samo 23 godine zatvora", stoji u priopćenju Tanje Cirbe. Činjenica da je broj žrtava u konačnoj optužnici smanjen na 32, kao i činjenica da je srbijansko pravosuđe godinama odugovlačilo proces te da je presuda donesena tek ovih dana, 14 godina poslije, "predstavlja najbolniju točku svim Lovašanima", osobito obiteljima žrtava, stoji među ostalim u priopćenju.
Pitanje odgovornosti srbijanskog, ali i hrvatskog pravosuđa
Načelnica Lovasa ističe kako ostaje otvoreno pitanje zadovoljštine za sve ostale žrtve s područja te općine i pitanje odgovornosti srbijanskog (ali i hrvatskog) pravosuđa, koje ni gotovo 30 godina nakon pokolja u Lovasu nije utvrdilo što se u njemu dogodilo i tko je odgovoran za tolika ubojstva.
Masovna grobnica sa 68 ekshumiranih žrtava te 10 žrtava u pojedinačnim grobnicama, zločin u minskom polju, u koje je natjeran 51 Lovašanin i gdje je 21 osoba poginula, a 14 ih je ranjeno, ubojstva po garažama, podrumima, ulicama, označavanje Hrvata bijelom trakom na ruci, silovanja žena, zvjerska mučenja i zlostavljanja samo su dio zločina koji je velikosrpski agresor počinio tijekom 1991. i okupacije na području općine Lovasa.
Prizivni sud u Beogradu donio je, u ponovljenom postupku, presudu za ratni zločin počinjen tijekom listopada 1991. godine u Lovasu tako što je preinačio presudu Višeg suda u Beogradu da je optužene Željka Krnjajića i Milana Devčića oslobodio od optužbi, a svim ostalim osuđenicima smanjio je kazne zatvora osudivši Sašu Stojanovića na šest godina, Darka Perića i Radovana Vlajkovića na kazne zatvora po četiri godine, a Radisava Josipovića, Jovana Dimitrijevića i Zorana Kosijera na kazne zatvora po tri godine, izvijestio je u petak beogradski Fond za humanitarno pravo.
Taj fond smatra da Željka Krnjajića i Milana Devčića sud nije trebao osloboditi optužbi te da su izrečene kazne preniske s obzirom na težinu zločina koji je počinjen. "Nije bilo osnova da se petorici osuđenih kazne ublaže ispod zakonskog minimuma, imajući u vidu da su osuđeni za sudjelovanje u zločinu u kojem je, na minskom polju, smrtno stradalo 19, a ranjeno 12 civila", navode iz Fonda za humanitarno pravo.
