Zvonimir Majdak rodio se 26. siječnja 1938. u Zrinskoj kraj Grubišnoga Polja. Studij jugoslavenskih jezika i književnosti završio je 1964. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Uređivao je časopise "Republika" i "Polet" te biblioteku stranih pisaca u nakladničkoj kući Mladost.
Književnu karijeru počeo je pjesmama ("Tip na zelenoj livadi", 1960.; "Ukleti motociklist", 1963.). Pisao je i televizijske drame, feljtone, kritike i putopise, ali se nadasve afirmirao kao pripovjedač. Romanom "Bolest" (1964.) počeo je ciklus egzistencijalističkih proza u kojima se alegorijski tematiziraju problemi života u urbanoj sredini. Napisao je i romane "Kćerka" (1985.), "Starac" (1988.), "Lugarnica" (1990.) i "Krevet" (1990.).
Jedan je od začetnika tzv. proze u trapericama. U kultnome romanu "Kužiš, stari moj" iz 1970., koji je doživio uspješnu kazališnu i filmsku premijeru, uveo je zagrebački žargon s izrazima karakterističnima za mladi naraštaj. Junake odlikuje pobunjeničko stajalište prema svijetu i njegovu klišejiziranom jeziku, suprotstavljanje starijemu naraštaju, poricanje čvrstih društvenih struktura i svakog oblika kanonizirane kulture.
Autsajdersku poziciju središnjega lika prate i romani "Stari dečki" (1975.) i "Gadni parking" (1980.). U nekoliko romana parodira se trivijalna matrica ("Pazi, tako da ostanem nevina", 1971.; "Marko na mukama", 1977.; "Biba, okreni se prema zapadu", 1982.).
Bliska mu je i tema vezana uz ljude i događaje koji čine povijest u nastajanju ("Tiha jeza", 1975.; "Muška kurva", 1986.; "Umrijeti u Tuškancu", 1992.; "Tajna trga N", 1993.).
Više romana napisanih u žanru pornografskoga romana ("Baršunasti prut", 1987.; "Gospođa", 1988.; "Ševa na žuru", 1989.; "Ponovo sam nemoralna i pokvarena", 1996.; "Želim još puno puta", 2001.; "Fircigerice", 2010.) objavio je pod pseudonimom Suzana Rog.
Majdakovi romani slijede zakone vladajućih proznih modela vremena u kojem su nastajali. Početna egzistencijalistička koncepcija iz šezdesetih godina prošloga stoljeća, zamijenjena je u sedamdesetima prozom u trapericama ili tzv. frajerskom prozom, a u osamdesetima i devedesetima može se govoriti o žanrovskoj hibridnosti. Neovisno o tome kojemu modelu pripadali, u Majdakovim se romanima redovito prepoznaje težnja za lakim fabuliranjem kojim se nastoji približiti čitateljskoj publici.
Dobio je Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo za 2014. Pogreb Zvonimira Majdaka bit će u ponedjeljak, 24. srpnja u 12.55 u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju, priopćio je DHK.
