Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na Twitteru napisao da će Hrvatska podržati paket sankcija Rusiji te da je spremna humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini, istovremeno pozvavši Moskvu da obustavi vojne operacije.
"Podržat ćemo paket sankcija i spremni smo humanitarno i tehnički pomoći Ukrajini", poručio je Plenković na društvenoj mreži i pozvao Rusiju da "odmah prestane s vojnim operacijama koje ugrožavaju nevine ljude".
Šef vlade primio je danas ukrajinskog veleposlanika Vasilija Kiriliča i ponovio da "hrvatska vlada najoštrije osuđuje rusku invaziju i agresiju na Ukrajinu". Po njegovim riječima to je "izravan napad na demokraciju, međunarodno pravo i suverenitet Ukrajine", poručio je Plenković na Twitteru. U svojoj objavi je označio ukrajinskog veleposlanika, predsjednika Zelenskog i premijera Denisa Šmihala.
Ministarstvo prati situaciju
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) je na Twitteru objavilo da "prati stanje u Ukrajini te razmjenjuje informacije s drugim državama". "Veleposlanstvo RH u Ukrajini u kontaktu je s hrvatskim državljanima te stoji na raspolaganju za svu konzularnu i drugu pomoć, u okviru svoje nadležnosti", objavio je MVEP.
Saborski klubovi Socijaldemokrata, Za pravednu Hrvatsku i Hrvatskih suverenista u četvrtak na početku sjednice izrazili su podršku Ukrajini izloženu ruskoj agresiji, pozvavši da se učini sve što je moguće da se zaustavi ratni sukob.
Ovo je tužan dan za Europu, svijet, svjetski poredak i međunarodno pravo, kazao je Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) zatraživši stanku. "Ovo je barbarski čin, napad na slobodnu, suverenu i samostalnu državu", istaknuo je i uputio poruku Ukrajincima da nisu sami.
"Vaša zastava više nije samo ukrajinska, nego postaje simbol slobode i otpora agresiji i kršiteljima međunarodnih i ljudskih prava", rekao je Hajduković i prenio dio teksta ukrajinske himne "Šče ne vmerla Ukrajini i slava, i volja".
Usporedbe s II. svjetskim i Domovinskim ratom
Miroslav Škoro (Za pravednu Hrvatsku) naveo je da su oči Ukrajinaca uprte u međunarodnu zajednicu te treba učiniti sve što je moguće kako bi se zaustavio ratni sukob.
Napomenuo je da su se i u prošlosti pod krinkom demokracije i zaštite ljudskih prava događale čudne stvari poput onih 1939., napadom Hitlerove Njemačke na Poljsku, kao i 1991. na početku Domovinskog rata, a sada se slično događa u Ukrajini. I Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) osudio je napad na Ukrajinu te iskazao solidarnost s ukrajinskim narodom.
Podsjetio je da je Ukrajina bila jedna od prvih zemalja koja je priznala Hrvatsku, a danas prolazi ono što je naša država prolazila tijekom Domovinskog rata. Pozvao je da se humanitarno pomogne Ukrajini i počne razmišljati o prihvatu izbjeglice ukoliko dođe do egzodusa.
Katarina Peović (RF) požalila se da se govorima na temu koja nije na dnevnom redu krši saborski Poslovnik, na što joj je predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgovorio da je ovo izvanredna situacija koja bi mogla imati dalekosežne posljedice. "Nismo članica Varšavskog ugovora, već NATO pakta", reagirao je i Hrvoje Zekanović.
Priprema za prijem izbjeglica
Čelnik SDP-a Peđa Grbin u četvrtak je apelirao na solidarnost s ruskom agresijom izloženom Ukrajinom, premijera je pozvao da Sabor izvijesti o dogovoru EU te ustvrdio da se Hrvatska mora pripremiti na prijem izbjeglica i osiguranje humanitarne pomoći za Ukrajinu.
"Izražavam solidarnost s ukrajinskim narodom i Ukrajinom koja je danas izložena ruskoj agresiji i koju treba najoštrije osuditi. Mi iz Hrvatske, koji smo svjedočili ratu na svojem teritoriju, najbolje znamo koliko je u ovom trenutku teško Ukrajinkama i Ukrajincima i zato naša srca moraju biti s njima", rekao je Grbin novinarima u Saboru.
Naglasio je da se Hrvatska mora pripremiti i na mogući prijem izbjeglica iz te zemlje i osigurati im pomoć koja će joj, izrazio je bojazan, biti potrebna. Istaknuo je da Hrvatska mora djelovati u suglasnosti s partnerima u NATO-u i EU, da je ovo i trenutak u kojem se treba sastati i Vijeće za nacionalnu sigurnost kako bi se procijenila sigurnosna posljedica ovoga za Hrvatsku, zbog okruženja u kojem živimo.
"Pozivam i predsjednika Vlade da nakon povratka iz Bruxellesa sa sjednice Europskog vijeća prvo pozove parlamentarne stranke, a nakon toga obavijesti i Hrvatski sabor o onome što je EU dogovorila, kao i o posljedicama koje će ovaj rat imati za Hrvatsku, ekonomskima i svima drugima jer se za te posljedice moramo početi pripremati već danas", poručio je.
Samo Putin može govoriti o deeskalaciji
Na pitanje očekuje li daljnju eskalaciju rata, Grbin je naveo da na to može odgovoriti samo "onaj koji je pokrenuo ovaj suludi rat", dodavši da se zato moramo pripremati i djelovati u suradnji s partnerima iz EU i NATO-a kako bi zajedno osigurali sigurnost za naše sugrađanke i sugrađane.
Upitan kakvu reakciju predsjednika Republike Zorana Milanovića očekuje s obzirom na njegove stavove koji su u koliziji s većinom međunarodne zajednice, izrazio je uvjerenje da njegova reakcija neće biti različita od svih drugih koje dolaze iz EU i NATO-a, "zato što mi u Hrvatskoj jako dobro znamo što je rat, agresija i posezanje za našim teritorijem i kakve je žrtve to izazvalo".
Upravo zbog toga, još jednom pozivam na solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom i na osudu agresije na tu zemlju, istaknuo je predsjednik SDP-a.
Čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš izrazila je iskrenu nadu da će ruska agresija stati prije nego se dogodi humanitarna katastrofa u srcu Europe. "I sada mora jedinstveno iskoristiti sve moguće diplomatske mjere da zaustavi agresiju i zaštiti građane Ukrajine, istovremeno braneći mir i sigurnost svih Europljana. Vrijednosti oko kojih smo se u Europi okupili sada su na teškom testu", poručila je.
Više doznajte OVDJE.
