Od sredine lipnja rodnom ili vjenčanom listu građani će moći pristupiti preko interneta i otisnuti ih kod kuće, a sva tijela državne i lokalne uprave morat će prihvatiti takve isprave kao vjerodostojne, rekao Parić ovoga tjedna.
Time je najavio početak realizacije projekta koji se već više od godinu dana najavljuje kao velika modernizacija usporenog sustava hrvatske administracije, zbog kojega su građani sate, pa i dane, morali provoditi u redu pred šalterima, prikupljajući raznorazne potvrde i dokumente.
Projekt koji kreće ovih dana, piše Glas Slavonije, u praksi znači da više nećete morati uzimati slobodan dan da biste otputovali u svoje rodno mjesto po rodni list, niti plaćati biljege na koje je svaki hrvatski građanin u svom životu potrošio više stotina kuna. Ovako će se komunikacija građana s javnim sektorom obavljati preko internetskog portala. Za one koji još nemaju internet, a takvih je kućanstava u Hrvatskoj gotovo nevjerojatnih 35 posto, također nema brige jer se šalteri na kakve smo naviknuli upravo zbog njih neće zatvoriti. Ono što će mnogima biti zanimljivo jest što bi se u bližoj budućnosti i komunikacija s liječnicima ili učiteljima i profesorima trebala odvijati preko sustava e-Građani.
Registracija u FINA-i
Osim onoga što se ne može platiti, a to su vrijeme i živci koje smo svi mi često nepovratno gubili u beskrajnim čekanjima na šalterima, nikako nije zanemariv ni financijski aspekt cijele priče. Naime, uštede bi, tvrde autori toga projekta, trebale biti višemilijunske. Tako je Ministarstvo izračunalo kako država samo na poštanske usluge slanja različitih rješenja i zahtjeva, koje se mogu slati i elektroničkim putem, potroši čak 180 milijuna kuna godišnje. Samo sudovi na slanje pošte potroše 67 milijuna kuna godišnje. Naravno, ni realizacija svega ovoga nije besplatna, pa će se za nju u sljedećih nekoliko godina izdvojiti 24 milijuna kuna.
Da bi mogao koristiti usluge e-građana, pojedinac se najprije mora registrirati u FINA-i, gdje će dobiti šifru za ulazak u sustav i kreirati svoj virtualni korisnički pretinac. Ako posjeduju smartphone, građani će dobiti i token, preko kojega će moći obavljati elektroničku identifikaciju.
Država i sada ima sve podatke o građanima, ali ih ustanove nisu dijelile, nego su građani hodali od jedne ustanove do druge. Cilj je bio dobiti sve podatke na jednom mjestu da državne ustanove više ne moraju od građana tražiti podatke koji su u nekom od temeljnih registara. Kada svi podaci budu u jedinstvenom sabirnom registru, tada više neće biti nikakve potrebe da država od građana traži podatke koji se nalaze u nekom od temeljnih registara: MUP-a, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, Porezne uprave i drugih, piše Glas.
