Temelj za rješavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije je međunarodno pravo, o čemu su se očitovali Europska komisija i Europski sud pravde (ECJ), izjavio je u četvrtak predsjednik Zoran Milanović nakon razgovora sa slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom.
Milanović i Pahor održali su radni sastanak u Otočcu ob Krki, tijekom prvog Milanovićevog inozemnog posjeta u svojstvu novog hrvatskog predsjednika.
"Što je osnova? Prema nama, međunarodno pravo (...) o tome se očitovala Europska komisija i Europski sud u Luxembourgu", kazao je Milanović, dodajući da to kaže "ovako, prije nego su razgovori počeli". Također je upozorio da smo opet proceduralno "nigdje" te dodao da treba vidjeti kako dalje, a osnova će biti "ono što se dogovorimo".
"Treba sjesti za stol i razgovarati, doslovno i figurativno i vidjeti kako dalje", rekao je šef hrvatske države, ocijenivši da to nije pitanje koje dvjema zemljama "remeti san i uzrokuje mamurluk".
Slovenski predsjednik je kazao da se otvorena pitanja između dvije zemlje neće riješiti preko noći, ali da im treba pristupiti u duhu "međusobnog poštovanja, dobrosusjedstva i europskih vrijednosti". Ponovio je, međutim, ustrajni stav Ljubljane o nužnosti poštivanja odluke Arbitražnog suda.
"Slovenija smatra da je sud presudio i da se ta odluka mora poštivati", kazao je Pahor. Istaknuo je da je rješavanje otvorenih pitanja za Sloveniju od "strateške" važnosti, kako sa sigurnosnog stajališta tako i sa stajališta gospodarstva.
Arbitraža uvjetuje Schengen
Pahor je pitanje ulaska Hrvatske u Schengen izravno vezao uz pitanje konačnog rješavanja graničnog spora, odnosno primjene odluke Arbitražnog suda iz 2017.
"U interesu je Slovenije da se Schengen proširi na Hrvatsku (....) element sigurnosti za Sloveniju je vrlo važan. No kada bi se postigao uzajamni dogovor o Arbitražnom sudu to bi Sloveniji olakšalo donošenje odluke o pristupanju Hrvatske u Schengen", kazao je Pahor.
Milanović je ocijenio da najviše koristi od toga što Hrvatska čuva svoju granicu ima Slovenija.
"Hrvatska želi ući u Schengen i od toga očito je da najviše koristi može imati Slovenija", rekao je Milanović. "Da Hrvatska nije trenutno prisutna na granici s BiH, pitanje je u kakvoj bi situaciji bila Slovenija u čuvanju svoje granice i vanjske granice Schengena", kazao je Milanović.
Slovensko 'da' ili 'ne'
Naglasio je da razumije da Slovenija ne može tek tako potpuno zanemariti pitanje arbitraže u Piranu "jer traje predugo i ima emotivnog elementa", ali i podsjetio da u EU ima graničnih sporova koji traju i od 1815. te da se "s tim živi".
"Slovenija je ovdje u poziciji da kaže 'da' ili 'ne'. Europska komisija je ocijenila da Hrvatska zadovoljava sve tehničke uvjete i Slovenija sada mora vidjeti što joj odgovara", rekao je Milanović.
Podsjetio je da je Hrvatska zbog čuvanja granice kritizirana u Europskom parlamentu da je gruba i preagresivna, rekavši da u tome ima i istine i pretjerivanja.
"Ali, to je težak posao koji ćemo i koji bismo u slučaju da što prije uđemo u šengenski režim morali raditi još intenzivnije", dodao je Milanović.
Na pitanje što očekuje od nove slovenske vlade ako joj na čelo dođe Janez Janša, rekao je da se radi o mandataru koji je dva puta bio premijer. "Uvjeren sam da neće biti negativnih iznenađenja, ali će biti dijaloga", odgovorio je Milanović.
Podrška Sjevernoj Makedoniji i Albaniji
Oba su predsjednika podržali suradnju dviju zemalja unutar inicijativa Alpe-Adria i Brdo-Brijuni te također poslali snažnu podršku proširenju EU-a na Sjevernu Makedoniju i Albaniju.
"Podržavamo proširenje na te dvije zemlje koje su dugo držane sa strane, a držati ih u neizvjesnosti je kontraproduktivno i opasno", rekao je Milanović.
Razočaran je što se prema njima ponijelo kao prema "siromašnoj, manje vrijednoj braći", a ispunili su mnoge uvjete.
"Budimo realni, neke uvjete nikada neće i ne mogu ispuniti, kao što neće možda ni Hrvatska ili Slovenija. S tim državama treba početi pregovore što prije i istovremeno", rekao je hrvatski predsjednik.
O gradnji Europe
Smatra da su obje došle daleko, da su možda bile i malo ucijenjene da promjene neke stvari poput imena države.
"I što sad, poslati poruku da to nije dovoljno? Tako se ne gradi zajednička Europa i zajednička kuća", zaključio je Milanović.
Osvrnuo se na probleme i naslijeđe Albanije koje se "ne može izbrisati preko noći" te rekao da je to teret s kojim EU mora ući u aranžman s Albanijom, ili bi još gore bilo reći da s njom uopće ne računa.
"Kakva je to poruka državi u kojoj živi nominalno 60 posto pripadnika islamske vjere, da ih se tako dugo drži u čekaonici", rekao je Milanović.
Izrazio je bojazan da se to ne protumači da je previše pripadnika nekršćanske konfesije. Na kritike slovenske vlade da mjere koje je Hrvatska poduzela u suzbijanju koronavirusa štete gospodarstvu, Milanović je kazao da nije epidemiolog i infektolog, ali da vjeruje da hrvatska vlada radi ono što treba.
