Predsjednica Zagrebačkog psihološkog društva za RTL.hr o jednoj od najvažnijih stvari koju je u koronakrizi Stožer zanemario

Sena Puhovski je klinička psihologinja i psihoterapeutkinja te predsjednica Zagrebačkog psihološkog društva, a u komentaru za RTL.hr analizira ulogu Nacionalnog stožera civilne zaštite u zaštiti mentalnog zdravlja uslijed pandemije koronavirusa.

Kriza uzrokovana pojavom COVID-19 donijela je i još uvijek donosi mnoge rizike po mentalno zdravlje građana i istovremeno stavlja u prvi plan način na koji se kao društvo odnosimo prema mentalnom zdravlju građana. Jedan od najuočljivijih primjera za to jest da se u brojnim obraćanjima Stožera može čuti preporuke o zaštiti fizičkog, ali ne i mentalnog zdravlja građana. Iako je ovo možda bilo, koliko toliko, razumljivo tijekom prvotnog suočavanja sa situacijom u rano proljeće teško je razumjeti to da je i šest mjeseci kasnije briga o mentalnom zdravlju zanemarena. Naime “zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“ (SZO) pa iz toga slijedi kako briga o zdravlju građana mora uključivati i aspekt psihičkog zdravlja. Ako nam, osim navedenog, treba još razloga za skretanje pažnje na mentalno zdravlje možemo ih pronaći i u preliminarnim nalazima istraživanja koje su ovog proljeća  provele kolegice sa Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati pokazuju kako je svaka peta osoba tijekom karantene doživljavala intenzivne simptome depresivnosti i anksioznosti dok jedna trećina ispitanih izvještava o pogoršanju psihičkog stanja u odnosu na ono prije epidemije. Doznajemo također, kako je (uz Španjolce) kod građana naše zemlje mentalno zdravlje najviše stradalo tijekom ove globalne epidemije.

Otvoreni uvodnik /

'Sveučilišna autonomija je izgovor za autokraciju' piše za RTL.hr Blaženka Divjak i objašnjava tko je zaustavio novi zakon

Otvoreni uvodnik /

'Sveučilišna autonomija je izgovor za autokraciju' piše za RTL.hr Blaženka Divjak i objašnjava tko je zaustavio novi zakon

Kraj ljeta kao i zadnjih nekoliko dana, u kojima bilježimo porast broja oboljelih, u svijest nam ponovo donose činjenicu da nije gotovo. COVID-19 preko ljeta nije nestao i naši životi neće, nakon ljetne stanke (za one koji su je imali), biti oni stari. Vraćamo se u neizvjestan početak školske godine, izmijenjeno radno okruženje i uvjete rada, opterećen zdravstveni sustav, smanjenje sadržaja koji ljudima donose razonodu i odmor te općenito uvjete života s mnogo više nametnutih ograničenja od onog što poznajemo, želimo i na što smo navikli. Drugim riječima, jesen nam sasvim izgledno donosi još neizvjesnosti i nesigurnosti uz koje dolaze i strah, tjeskoba, bezvoljnost i depresivnost. Loša vijest je da je ova situacija prešla iz akutne u kroničnu zbog čega ljudi možda imaju manje energije i volje suočavati se s njom, a češće postaju rezignirani. Dobra vijest jest da situacija kojoj se vraćamo nije nova, tijekom proljeća pa i ljeta mnogo smo naučili o tome kako se nositi s ''novim'' životima, imamo sad već neke novo razvijene ili pronađene kapacitete za suočavanje, spremniji smo.

Drugi pogled na očekivanja /

'SDP zna reciklirati, a HDZ muči vjeTrodostojnost', piše u komentaru za RTL.hr Zorislav Antun Petrović

Drugi pogled na očekivanja /

'SDP zna reciklirati, a HDZ muči vjeTrodostojnost', piše u komentaru za RTL.hr Zorislav Antun Petrović

Što je ono što smo naučili i što može pomoći?

Znati da je to kako se osjećamo normalno

Epidemija u kojoj živimo svakako ima obilježja kriznog događaja koji definiramo kao iznenadan i/ili rijedak i za većinu izrazito uznemirujući i stresan događaj. Doživljavamo niz (univerzalnih) reakcija poput osjećaja gubitka kontrole, narušenog osjećaja unutarnje ravnoteže, a izraženog osjećaja ranjivosti, preplavljenost osjećajima, teškoće u misaonom funkcioniranju te mnoštvo tjelesnih simptoma. Ovo je važno znati kako ne bismo sebe osuđivali ili patologizirali već kako bismo znali da su naše reakcije normalne. Psiholozi kažu: normalne reakcije u nenormalnim okolnostima.

Spirala propasti /

Hoćete li kupovati novi kućanski aparat ili auto? Nećete. Što nas čeka i kako se izvući za RTL.hr analizira prof.dr.sc. Marijana Ivanov

Spirala propasti /

Hoćete li kupovati novi kućanski aparat ili auto? Nećete. Što nas čeka i kako se izvući za RTL.hr analizira prof.dr.sc. Marijana Ivanov

Smanjimo očekivanja (od sebe, drugih i života)

Ovo nije vrijeme za velike projekte bilo koje vrste, već vrijeme kada je potrebno učiti i vježbati biti strpljivi i nježni prema sebi, oprostiti si pogrešku, zastoj, povratak na staro, krivu procjenu, impulzivnu reakciju itd. Reći samima sebi da radimo najbolje što možemo u zaista teška vremena. Važno je imati svijest o tome da jedan dobar dio naše energije odlazi na (unutarnje i ne uvijek vidljivo) preslagivanje i prilagođavanje našeg organizma novonastalim okolnostima.

Hrvoje Prpić za RTL.hr /

Fordov je prvi auto umalo bio električni. Što učiniti da ispravimo grešku i smanjimo zagađenje, piše borac za električne aute

Hrvoje Prpić za RTL.hr /

Fordov je prvi auto umalo bio električni. Što učiniti da ispravimo grešku i smanjimo zagađenje, piše borac za električne aute

Fizička aktivnost

Znamo kako je fizička aktivnost odličan pomagač u prevenciji ili nošenju sa simptomima depresivnosti i tjeskobe prema tome svakako je preporučljivo tijekom dana naći vremena za šetnju, park, trčanje, plivanje, vježbanje. Dobro je pri izboru se voditi onime što nam predstavlja zadovoljstvo ili barem najmanju muku.

Prof.dr.sc. Davor Grgić /

Problem koji to ne bi trebao biti: Profesor s FER-a objašnjava sve što trebate znati o radioaktivnom otpadu u Hrvatskoj

Prof.dr.sc. Davor Grgić /

Problem koji to ne bi trebao biti: Profesor s FER-a objašnjava sve što trebate znati o radioaktivnom otpadu u Hrvatskoj

Zadržavanje rutina

Držanje nekih od rutina svakodnevnog života koji poznajemo daje osjećaj kontinuiteta i predvidivosti, a onda i sigurnosti. Gdje god je moguće dobro je zadržati svakodnevne obiteljske i osobne rutine. Tamo gdje nije možemo ih probati modificirati. Primjerice možda više ne idemo djedu i baki na nedjeljni ručak no to ne znači da ih nećemo nedjeljom zvati ili sa njima imati duži online razgovor. Baš tada, u to vrijeme, kada bismo bili na ručku.

SAZNAO PROTIVNIKA /

Tko će se suprostaviti Obami na izborima

SAZNAO PROTIVNIKA /

Tko će se suprostaviti Obami na izborima

S vijestima umjereno i provjereno

Biti informiran i biti kontinuirano uronjen u vijesti nije ista stvar. Zato je preporučljivo vijesti pratiti jednom do dva puta na dan u ograničenom vremenskom periodu i iz provjerenih izvora. Pogotovo valja izbjegavati senzacionalističke medije čiji posao je upravo izazvati strah i tjeskobu.

Prof dr. Vesna Pusić /

Vesna Pusić u komentaru za RTL.hr objašnjava sve što o situaciji u posljednjoj europskoj diktaturi trebate znati

Prof dr. Vesna Pusić /

Vesna Pusić u komentaru za RTL.hr objašnjava sve što o situaciji u posljednjoj europskoj diktaturi trebate znati

Komunicirati, družiti se, biti povezan

Tjeskoba, depresivnost i zabrinutost kao i osjećaj da se ne bismo trebali tako osjećati mogu dovesti do osamljivanja i izolacije. Jedan od načina kako si pomoći je kontakt s bliskim ljudima. Odnosi, pogotovo oni bliski, zdravi i kvalitetni, važni su za naše mentalno zdravlje. Kroz njih dobivamo ljubav, utjehu, podršku, nježnost, zabavu i opuštanje, osjećaj povezanosti.

Zagrebačko psihološko društvo je prije nekoliko dana izdalo novi edukativni animirani film na temu mentalnog zdravlja

Mentalno zdravlje from Zagrebacko Psiholosko Drustvo on Vimeo.

Neizbježna točka na 'i' za kraj, ona o odgovornosti

Na to kako ćemo svi mi biti u smislu mentalnog zdravlja u velikoj mjeri utječu i ljudi koji ovaj čas vode našu zemlju. Komunikacija i vođenje u vrijeme krize mora biti jasna, jednoznačna i dosljedna, a pravila i propisi koji se nameću objašnjeni i argumentirani jezikom razumljivim onima kojima se upućuju. Kada nije tako, kada ne vrijedi isto za sve, kada se pravila selektivno primjenjuju ili nisu razumljiva i argumentirana, dolazimo u situaciju u kojoj ljudi gube povjerenje u donositelje odluka. Tada neminovno i opravdano raste i razina nesigurnosti, straha i tjeskobe, kao i nezadovoljstva i opiranja nametnutim ograničenjima. Preuzeti odgovornost za vođenje u krizi pa uz to i dio odgovornosti za to kakvo će biti mentalno zdravlje građana i činiti to dobro, za razliku od virusa, jest nešto što je predvidljivo i na što je moguće utjecati.

Telefoni na koje se ljudi mogu javiti za psihološku pomoć:

Telefon za psihološku pomoć  01 48 28 888 (odrasli)
Centar za krizna stanja 01 2376 470 (svi)

Hrabri telefon
0800 0800 (roditelji)
116 111 (djeca)

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su isključivo osobni stavovi autora i autorica te ne predstavljaju nužno stav redakcije RTL.hr-a