Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je, u prigodi druge obljetnice od polaganje svečane prisege, poručila kako s optimizmom gleda na suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, a područje njezinog najvećeg interesa i dalje će biti demografija, dok u vanjskoj politici ističe pet ciljeva od kojih je prvi repozicioniranje Hrvatske u okviru Europske unije i NATO-a kao države koja je spremna voditi, a ne samo slijediti.
„Institucije Republike Hrvatske, uključujući i predsjednicu, imat će autoritet onoliko koliko budu služile svojim građanima. Vodeći se ustavnim odredbama, moja je zadaća i dalje biti glas svih hrvatskih građana i integrirajući čimbenik naših razvojnih ciljeva u uvjetima članstva u Europskoj Uniji i NATO-u, kao i suverenističke državne politike, kako u domovini, tako i u svijetu. I tu ću zadaću izvršavati dosljedno, s osloncem na jedinstvenu baštinu naše časne prošlosti i vjerom u bolju Hrvatsku“, poručila je predsjednica u obraćanju na Pantovčaku.
Ako joj, kaže, političke prilike u protekle dvije godine nisu omogućile željenu suradnju s drugim sastavnicama državne vlasti, predvidiva stabilnost ove Vlade i otvorenost oporbe za politički dijalog jačaju njezin optimizam s „obzirom na konstruktivnu suradnju svih sastavnica državne politike“.
Zajedništvo umjesto ideoloških podjela
„Ideološke podjele sve češće zamjenjuje riječ 'zajedništvo' koja je postala dijelom političkog diskursa u Hrvatskoj. Sad se svi moramo usredotočiti na pitanja koja su od životne važnosti za naše građane, posebno za mlade“, naglasila je.
Podsjetila je da je dužnost preuzela u vremenu gospodarske krize, u trenutku kada su se Europa i svijet suočavali s terorističkim napadima i migrantskom krizom, a Europska unija i s krizom svojih vrijednosti, jedinstva i identiteta te izdvojila neke od aktivnosti temeljem dviju ključnih zadaća koje su nametnula u okolnostima, kako je rekla, kada je sasvim jasno bilo da se i Hrvatska mora ubrzano mijenjati i prilagođavati novim izazovima.
Riječ je o identificiranju ključnih društvenih i državnih problema te kreiranju prostora za društveni dijalog s ciljem postizanja zajedništva u njihovu rješavanju, a zbog toga je u travnju 2015. godine provela razgovore s političkim strankama, sindikatima, poslodavcima i predstavnicima akademske zajednice.
Definirano je tada, podsjeća, sedam ključnih problema - „izazova“ - demografsko izumiranje nacije i odlazak mladih, nedostatak dijaloga i podjele u društvu, izostanak učinkovite gospodarske politike, višestruke slabosti državnih institucija i administracije, izostanak kvalitetne reforme obrazovanja i nedostatak hrabrosti za donošenje odluka te problem adhokracije.
„Nažalost, promjena triju vlada i održavanje dvaju izbora u protekle dvije godine nisu išli na ruku uspostavi potrebne sinergije svih sastavnica državne vlasti, nužne za njihovo rješavanje. Istodobno, u okolnostima burnih političkih previranja, u kojima smo imali prvi pad Vlade od uspostave državne neovisnosti, pokazala se važnost odgovorne primjene predsjedničke ustavne pozicije kao čimbenika stabilnosti državne vlasti“, ustvrdila je predsjednica.
Demografska situacija: Biti ili ne biti hrvatske nacije i države
Podsjeća pritom da je, poštujući Ustav, „i bez kalkulacija“, tri puta provela političke konzultacije te naglašava da nije dopustila, niti će ikad dopustiti rastakanje institucija, kršenje zakonitosti ili bilo kakvu vrstu pritiska. „Istodobno, promicala sam i promicat ću društveni dijalog i konsenzus, kad god i u čemu god je on potreban i moguć“.
Naglašava da će demografija i dalje biti područje njezinog najvećeg interesa, a smatra da taj problem još nije shvaćen s dovoljnom ozbiljnošću.
PROČITAJTE VIŠE:
>> Dvije godine na čelu Hrvatske: pogledajte najupečatljivije trenutke Kolinde Grabar-Kitarović
Riječ je, kaže, o pitanju izvanrednih gospodarskih, socijalnih, sigurnosnih i drugih implikacija. „Radi se o biti ili ne biti hrvatske nacije i države. U tom segmentu imamo izvanredno stanje. A izvanredno stanje traži izvanredne mjere. Stoga tražim nove, brze i ambiciozne iskorake Vlade, Hrvatskoga sabora, ali i zauzetost svih relevantnih društvenih čimbenika, kako bismo zajedno preokrenuli negativne trendove“, poručila je s Pantovčaka.
Podsjeća da se od počeka zalagala za izradu nove strategije nacionalne sigurnosti, razvoj strategije domovinske sigurnosti i modernizaciju oružanih snaga. Taj će započeti proces, dodaje, biti „odlučno nastavljen sukladno obrambeno-sigurnosnim potrebama, uključujući i javnu raspravu o pitanju uvođenja vojne obuke“.
Repozicionirati Hrvatsku u okviru EU-a i NATO-a
Kao sukreatorica vanjske politike prvim ciljem ističe repozicioniranje Hrvatske u okviru Europske unije i NATO-a, kao države „koja zna što hoće, države koja je spremna voditi, a ne samo slijediti“.
Drugi je cilj, ne manje važan, nastavlja, jačati političku i svaku drugu potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan narod, a njihov ustavnopravni i stvarni položaj od prvorazredne je važnosti za Hrvatsku. „Snažno ću ustrajati i na manjinskim pravima Hrvata u Republici Srbiji, pri čemu 'Subotičku deklaraciju' gledam kao važan korak u zaštiti njihova položaja“, dodaje.
Snaženje položaja Hrvatske kao srednjoeuropske i mediteranske države, posebice kroz Inicijativu triju mora koja za cilj ima energetsko, prometno i gospodarsko povezivanje dvanaest zemalja Europske unije, a koju je pokrenula zajedno s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, hrvatska predsjednica ističe kao treći vanjskopolitički cilj.
Četvrti je cilj biti „čimbenikom stabilnosti i pozitivnih promjena u Jugoistočnoj Europi“, te kroz dijalog rješavati otvorena pitanja sa susjednim državama“. „Isto tako, pružati pomoć zemljama aspiranticama na njihovom putu u euroatlantske integracije, pritom vodeći računa o zaštiti strateških nacionalnih interesa“.
Jačanje gospodarske diplomacije peti je cilj, nastavlja Grabar-Kitarović te podsjeća da se u svom inauguracijskom govoru obvezala biti prvim gospodarskim diplomatom naše države, a kao primjer konkretnog rezultata navodi sedam gospodarskih foruma na kojima se susrelo i razgovaralo oko tisuću domaćih i stranih tvrtki. „Pritom ću inzistirati na bitnim promjenama i daljnjem osnaživanju naše diplomatske službe, kako u kadrovskom, tako i u sadržajnom smislu“, poručuje predsjednica.
Posebnu pozornost predsjednica će i nadalje posvećivati hrvatskom iseljeništvu te ističe da su iskustva Hrvata diljem svijeta, njihova iskustva, znanja, lobističke mogućnosti, a prije svega njihovo domoljublje, velik potencijal koji mora biti iskorišten u svim našim razvojnim procesima.
Županijski ustroj opravdan - do kraja madnata Ured se izmješta u sve županije
Pozitivnim smatra izmještanje svoga Ureda u do sada sedam županija te kaže kako su joj brojni susreti i razgovori koje je pritom održala omogućili iz prve ruke uvid u probleme, ali i u uspjehe i potencijale, iskustvo koje uvijek podijeli s Vladom i resornim ministarstvima.
„Do kraja mandata želim izmjestiti ured u sve naše županije, uz snažnu potporu mjerama Vlade koje trebaju omogućiti uravnotežen regionalni razvoj“, najavljuje.
Tom se prigodom, navela je, uvjerila i u opravdanost županijskog regionalnog ustroja. „Županije su izraz posebnosti hrvatskih krajeva, osobito onih koji su, poput Istre, Međimurja ili Baranje, sačuvali hrvatski karakter unatoč dobro poznatim povijesnim okolnostima. Upravo te posebnosti treba sagledavati i razvijati kao integrirajući čimbenik razvoja hrvatske nacije i države“, ustvrdila je.
Od Vlade stoga očekuje da budućim mjerama fiskalne i funkcionalne decentralizacije ojača razvojne kapacitete i odgovornosti jedinica regionalne i lokalne samouprave.
U pogledu gospodarstva predsjednica je rekla kako je svjesna da su neke od predloženih mjera njezinog Vijeća za gospodarska pitanja izazvale kontroverze, ali su postigle cilj- šira rasprava o budućim mjerama za poticanje proizvodnje, izvoza, zapošljavanja i gospodarskog rasta u cjelini.
Izrazila je nadu da su završeni prijepori oko Kurikularne reforme. Ta reforma, naglašava, nije stvar pojedinaca i treba krenuti od toga što je do sada učinjeno. „Očekujem njegov skori završetak i eksperimentalnu, a zatim i punu primjenu. Ako je u ičemu nužno postići nacionalni konsenzus, to su upravo područja demografije i obrazovanja“, smatra predsjednica.
Nakon obraćanja javnosti predsjednica je odgovarala na novinarska pitanja, piše Jutarnji list.
Na pitanje oko reizbora i o tome hoće li tražiti potporu HDZ-a kazala je kako su prošle tek dvije godine.
"Čekaju me još tri godine, preuranjeno je govoriti od izborima. Na vrijeme ću vas izvijestiti. Političari o sljedećom izborima, a državnici o idućim generacijama", kazala je predsjednica, a potom na pitanje koju bi sama sebi ocjenu dala za ove dvije godine kazala:
"Teško je ocjenjivati, samokritična sam, neka drugi ocjenjuju."
Predsjednica je prokomentirala i gospodarski tim koji se zalaže za slabljenje kune.
"Treba pokrenuti javnu raspravu. Ne miješam se u njihov rad, dala sam im potpuno autonomiju. Treba razgovarati i o kontroverznim pitanjima, ne izvlačite te mjere iz konteksta, ne može jedna mjera izazvati promjene. Ono što nama treba je strategija, vizija njena ostvarenja i niz mjera. Na posljetku i politički konsenzus", kazala je.
Upitana o pravom razlogu smjene Lozančića kazala je kako se ne želi vraćati u prošlost.
"Nisam imala nikakvih primjedbi da postane šef državne službe za spašavanje. Nisam takva osoba koja bi ljudima zagorčavala život", kazala je.
Na pitanje je li ikad dobila konačni izvještaj Povjerenstva za preseljenje kazala je kako je izvještaj predala ministru Mariću i kako je njezina želja preseliti se.
"Povjerenstvo je završilo svoj posao i to jako dobro. Predala sam izvještaj ministru Goranu Mariću i sada je na njima da predloži lokaciju. Ja sam predložila kompleks u Visokoj ulici, ministarstvo će odlučiti. Moja želja je preseliti se odavde, osjećam se izolirano od ljudi... Pitanje sjedišta nije pitanje moji osobnih preferencija, to je odgovorna odluka koju treba donijeti za državu."
Grabar-Kitarović kazala je i kako je podržala istragu oko izvještaja o putovanju u SAD.
