Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dala je ekskluzivni intervju za RTL Televiziju u kojem
Danas razgovaramo u Gospiću, trenutno ste zbog nekih potrebe premjestili Ured na nekoliko dana. Prvog ste dana posjetili školu i sastali se s ministricom Divjak. Uvijek ste isticali da vam je važno obrazovanje, koliko ste zadovoljni provedbom obrazovne reforme?
Prije svega moram reći da mi je zadovoljstvo biti ovdje na terenu u Ličko-senjskoj županiji u vrijeme početka nove školske i radne godine. Izrazito mi je drago da je ministrica Divjak samnom došla na početak nastave u osnovnoj školi. Malo sam s njom detaljnije porazgovarala o reformi obrazovanja i moram reći da sam zadovoljna entuzijazmom i poletom koji sam vidjela kod nje, i nadam se da ćemo u vremenu ispred nas doista depolitizirati obrazovnu reformu.
Ali morate priznati, s obzirom na situaciju u posljednjih nekoliko mjeseci, da to još uvijek nismo uspjeli učiniti?
Apsolutno, slažem se s time da nismo. Meni je reforma obrazovanja iznimno bitna, prošla sam različite školske sustave, nije mi namjera miješati se u supstancu jer je to stvar za stručnjake, ali sam za jednu širu raspravu u okviru cjelokupnog društva.
Premijer je na čelu povjerenstva?
U ovom trenutku to je dobro, jer potrebno je dati zamah reformi. Vjerujem da se ni premijer neće miješai u detalje, već će to ostaviti stručnjacima, nastavnicima, roditeljima. U konačnici, svi mi moramo biti uključeni u taj proces, ali ne na način da se dijelimo, nego da to bude jedna točka na kojoj možemo naći zajedništvo u našoj želji da stvorimo bolju budućnost za našu djecu. Da od njih stvorimo samostalne ljude koji će se prilagođavati novom svijetu i tržištu rada i koji će prije svega ostajati ovdje u Hrvatskoj.
Rekli ste danas vrlo jasno da su vas i ova i prijašnje Vlade na neki način prozvale. Tvrde da ste napali Andreja Plenkovića, koji se hvalio kako je smanjio broj nezaposlenih. Ipak, sami ste rekli kako je važna brojka zaposlenih.
Naravno, ovo nije napad niti na premijera niti na Vladu, ovo je pitanje o kojem govorim od samog početka svog mandata, kako su se mijenjali premijeri, jer činjenica je da nam ljudi odlaze. Uspjeh našeg gospodarstva ne možemo mjeriti padom broja nezaposlenih, jer zaposlenost ne pokriva onaj broj ljudi koji su napustili državu i to je jedan od glavnih razloga pada nezaposlenosti, uz sezonske poslove. Ja tu ne ulazim u brojke, ne ulazim u statistike jer statistika ponekad može biti varljiva i ne mora nužno odražavati stanje na terenu već ulazimo u trendove. Hrvatska je ušla u trend pozitivnog gospodarskog razvoja, rasta BDP-a, međutim ono što sad moramo učiniti jest uložiti u gospodarstvo, stvarati nova radna mjesta, posebice ona koja osiguravaju izlazne proizvode. Jedino na taj način možemo zadržati ljude u Hrvatskoj i osigurati rast gospodarstva. Na to sam danas upozorila zbog činjenice da sam u Lici koja je prije stotinu godina imala 200 tisuća stanovnika, a sada ih ima 50 tisuća. Demografija je ono na što upozoravam u svoje dvije i pol godine mandata, to je ono ključno o čemu moramo voditi svi računa.
Mlade zasigurno odvlače i ideološke rasprave, no treba li konkretno pozdravu 'Za dom spremni' reći ne u javnom prostoru, pa čak i kad govorimo o samom grbu udruge HOS?
Moj stav o pozdravu 'Za dom spremni' je jasan. On je stari hrvatski pozdrav, no nažalost kompromitiran je u vrijeme ustaških dana.
Je li previše kompromitiran zbog toga?
O tome ne bih donosila osobni sud, ja nisam povjesničar i imam svoj stav, voljela bi da se u Hrvatskoj dogovorimo i da konačno postavimo neke standarde, ako je moguće i zakonske okvire oko svih simbola totalitarnih režima. To su jednostavno pitanja koja dijele hrvatski narod, a nama podjele u ovom trenutku doista ne trebaju. Moj program utemeljen je na zajedništvu, mislim da malo previše razgovaramo o ideološkim pitanjima, da se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja, a kad je riječ o ploči, nemojmo izgubiti iz vida da je njezina primarna intencija bila pijetet prema jedanaestorici mladića koji su izgubili svoj život braneći Hrvatsku.
Kad govorimo o vanjskopolitičkom planu, puno je toga. Je li točno da u listopadu idete u Rusiju, na sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom?
Da, posjet je planiran, datum ćemo zajednički objaviti. Dotad ne mogu govoriti o detaljima posjete.
Koje će se teme naći na stolu?
Svakako naši bilateralni odnosi, voljela bih vidjeti i jačanje gospodarske suradnje između Hrvatske i Rusije. Tu postoji puno prostora, interes je jako velik i dosta gospodarstvenika nam se javilo da želi ići na put. Razgovarat ćemo i o jugoistoku Europe, o stanju u BiH, posebice o odnosima između Hrvatske i Srbije. O našoj suradnji u okviru Euroatlantskog saveza, i o borbi protiv zajedničkih ugroza za Hrvatsku i Rusiju.
Kad govorimo o BiH, imate li neke informacije, dosta puta ste proteklih mjeseci govorili o radikalizaciji na tom području?
Da, zabrinuta sam procesima u BiH iz razloga što se ondje vidi zastoj u svakom pogledu. Na strani EU-a i NATO-a je zastoj u procesu pristupanja BiH, a s druge strane zastoj u procesu reformi. Ne mogu pozdraviti retoriku koja dolazi iz BiH u posljednje vrijeme, ona nikako ne pridonosi rješavanju otvorenih pitanja i dobrosusjedskim odnosima. Hrvatska jest prijatelj BiH u potpunosti, podržavamo njihov suverenitet i Euroatlantski put, ali isto tako ćemo se boriti za jednaka prava Hrvata kao jednog od tri naroda u BiH.
Je li točna informacija da bi Aleksandar Vučić trebao doći u Zagreb?
Tako je, pozivnica službena još nije poslana, međutim, usmena pozivnica je bila. Složili smo se da to ne smije biti još jedan prokokolarni susret nas dvoje, već da taj susret mora biti usmjeren na rješavanje konkretnih pitanja.
Koja bi to pitanja trebala biti? Znamo da Hrvatska još od Srbije nije dobila registar nestalih, znamo da nemamo svog predstavnika u parlamentu? Ima li pomaka na tom polju?
Ima pomaka kada je riječ o implementaciji Subotičke deklaracije, gdje je gospodin Vučić učinio neke konkretne poteze da poboljšanje pozicije Hrvata u Srbiji. I dalje inzistiramo na svom predstavniku u parlamentu, svakako ćemo razgovarati o nestalima, to je za mene prije svega humanitarno pitanje koje smo dužni riješiti za sve obitelji koje još uvijek čekaju završetak ratne priče. Naravno, ostaje i pitanje univerzalne jurisdikcije, mislim da se približavamo međusobnom razumijevanja, tu je i pitanje granica. Naravno, sve u duhu dobrosusjedskih odnosa i bez podizanja tenzija već doista učiniti sve dobro za dobrobit našeg naroda i države.