Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković komentirao je aktualne političke događaje.
Osvrnuo se na svoj posjet Kini i rekao da je prošao "jako dobro". "Imali smo izvrstan susret s kineskim premijerom", rekao je Plenković i dodao da imaju otvoren dijalog. "Kina želi unaprijeditzi gospodarsku suradnju s nama i otvoriti tržište za hrvatske izvoznike", kazao je Plenković te dodao kako je niz kineskih kompanija izrazio interes za Hrvatsku.
"Mislim da smo napravili jako dobre poteze u Kini", kazao je Plenković, a govorio je i o svojem posjetu Finskoj. "Oni nam dosta pomažu u provedbi strukturalnih reformi", kazao je Plenković.
"Pitanje migracije izazvalo je dosta rasprava u javnosti pa dovelo i do krivih informacija i uznemirenosti, moramo nastaviti prije svega od MUP-a davati točne i precizne informacije u javnost, ne uzbunjivati ljude s nepotpunim i netočnim informacijama posebno na društvenim mrežama Što se tiče globalnog kompakta, Ministarstvo vanjskih poslova koje je koordiniralo njegovu izradu će prirediti izvješće za drugi tjedan, a tada ćemo je poslati u Sabor. Mislim da se to treba raspraviti na dva odbora. Riječ je o dokemunetu koji nije međunarodni ugovor nego katalogu mjera koji se radi zadnjih dvije godine", rekao je Plenković te dodao da se taj dokument nije mijenjao od srpnja i trebao bi se prihvatiti u Marakešu sredinom prosinca. "Nije riječ o nezakonitim nego zakonitim migracijama", kazao je Plenković i dodao da očekuje da se dokument objasni javnosti i drugim članovima Vlade.
"Što se tiče rebalansa proračuna za 2018. i proračuna za 2019. dobro je da je EK u jesenskim prognozama digla prognozu rasta sa 2,6 na 2,8 posto, a takve su i naše procjene", kazao je Plenković. "Makroekonomski trendovi su pozitivno utjecali na kretanje proračunskih prihoda pa sada imamo veće prihode. Zbog toga ove godine predlažemo rebalans proračuna koji ne povećava razinu rashoda. NO, imamo jedan novi i bitan element, a to su jamstva zbog Uljanika koji će nam opteretiti rashodovnu stranu proračuna", kazao je Plenković.
Rekao je da će u preraspodjeli oko 400 milijuna kuna ići u zdravstvo. "S obzirom na pitanje migracija dio sredstava ide MUP-u, dio ide za politiku demografije", kazao je Plenković i izdvojio dodatni porodiljni dopust za drugih šest mjeseci. Naglasio je i povećanje za mirovine, kulturu, graditeljstvo, znanost, pravosuđe i reginalni razvoj.
"Čini mi se da smo rebalansom postigli ono što se moglo i što je korisno. Manjak proračuna ćemo svesti na 0,7 posto. Očekujemo da će manjak iznostiti 0,5 posto BDP-a i to je ono što smo planirali", kazao je Plenković. "Unatoč izvanrednoj situaciji koja se odnosi na Uljanik grupu molim vas da nastavite pozitivan trend", rekao je Plenković.
Govorio je i o proračunu za 2019. godinu. "Očekuemmo rast od 2,9 posto u 2019. godini i da se prihodna strana bazira na rastu porezne aktivnosti, ali i na trećem krugu porezne reforme. Značajan učinak bi trebalo imati i povlaćenje sredstava iz EU fondova", kazao je Plenković.
"Rashodna strana je određena jačanjem fiskalne održivosti. Prioračun ima dimenziju društvene solidarnosti, ne želimo socijalnu frakturu nego koheziju. 1,2 milijarde kuna će biti više za mirovine, rasti će mirovine", rekao je Plenković i naglasio i mjere demografske obnove. Naglasio je i da su osigurana sredstva za kurikularnu reformu i sredstva za prirpemu predsjedanja EU.
"Oko 3,5 milijardi kuna ćemo uplatiti u EU proračun. Manjak proračuna bi trebao biti 0,4 posto BDP-a", kazao je Plenković, 2020. bi trebao biti 0,3 manjak, a 2021. bi trebali imati višak od 0,3 posto.
"Ovaj proračun je i racionalan i kvalitetan i ide za tim da ispunimo naše programske prioritete. Želimo poslati poruku da smo Vlada koja zna kojim pravcem treba ići", rekao je Plenković.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je da je projekcija rasta za 2019. godinu 2,9 posto. "Domaća potražnja je glavni pokretač ovog rasta", kazao je Marić te dodao da nema porezne reforme stopa rasta bi bila niža za 0,3 posto. Planira se inflacija ispod 2 posto. Prihodi u 2019. su planirani 136,1 milijardu kuna što je 5,5 posto više u odnosu na plan 2018. godine.
Rashodi su planirani na 140,3 milijarde kuna što je povećanje od 6,9 milijardi kuna u odnosu na plan. "4,1 milijarda kuna najviše dolazi zbog predviđanja o povećanju povlačenja novca iz EU fondova", rekao je Marić.
"Najveće povećanje je za mirovine, 1,2 milijarde kuna, a pola od toga se odnosi na indeksaciju mirovina", kazao je Marić. "Mirovine i mirovinska izdvajanja su planirana na 40 milijardi kuna", kazao je Marić.
Rashodi za zaposlene planirani su 29,1 milijardu kuna što je povećanje od 1,1 milijardu kuna. Materijalni rashodi su 14,4 milijarde kuna, što je povećanje od 1,2 milijarde kuna.
Za iduću godinu planiramo manjak proračuna od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna, rekao je Marić.
Ministar branitelja Tomo Medved izjavio je da će njegovo ministarstvo u idućoj godini dobiti 19,5 milijuna kuna više sredstava iz državnog proračuna, što će najviše utrošiti na izgradnju četiriju veteranskih centara.
Uoči sjednice Vlade Medved je novinarima kazao kako će njegovo ministarstvo dobiti 19,5 milijuna kuna više. Sve je u skladu s našim projekcijama, rekao je Medved dodavši kako se rast proračuna u odnosu na ovu godinu u najvećoj mjeri odnosi na izgradnju četiriju veteranskih centara u Hrvatskoj.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao jekako će njegovo ministarstvo dobiti preko 100 milijuna kuna više u državnom proračunu za 2019. godinu u odnosu na ovogodišnji, napominjući kako su već najavili povećanje osnovice sudačkih plaća za šest posto.
Uoči sjednice Vlade Bošnjaković je u izjavi novinarima podsjetio da su osnovice sudačkih plaća u razdoblju od 2012. do 2014. snižene tri i šest posto, ukupno devet, a sada će ih povećati za šest posto.
