Školski sindikat Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja na zajedničkoj konferenciji za medije najavili su prosvjed protiv loših koeficijenata i ocjenjivanja, kao i što će biti ako Vlada ne usvoji njihove zahtjeve oko osnovnice i materijalnih prava. U prosvjedu će im se vjerojatno pridružiti i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
Sindikati imaju tri glavna zahtjeva - traže izuzeće obrazovanja i znanosti iz ocjenjivanja i mijenjanje cijelog koncepta, izbacivanje redovitog otkaza iz zakona kao i brisanje ograničenja od 20 posto za poseban dodatak na plaće.
Predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić podsjetio je da su dva spomenuta sindikata ranije tijekom godine bila aktivna po pitanju Zakona o plaćama i uredbe o koeficijentima, zbog čega su već i prosvjedovali, a u listopadu i na Ustavni sud predali zahtjev za provjerom ustanovni nekih rješenja toga zakona.
No, kaže, tu nisu stali te su vijeću predali zahtjev za redefiniranjem koeficijenata. Stipić ističe da su zaposleni u školstvu nezadovoljni Zakonom o plaćama koji je "stvorio nered".
'Očekujemo veliki prosvjed'
"Sve što smo mogli napraviti, mi smo napravili. Imali smo i dva prosvjeda početkom godine, sve smo to nadopunili s 40.000 potpisa građana. Sad se postavlja pitanje hoćemo li na tome stati i čekati ili ćemo požuriti rješavanje ovih problema. Mi smo se odlučili za ovo drugo. Smatramo da ako nema pritiska, praktički je teško očekivati od Vlade da radi sindikalni posao. Naša je uloga da pokažemo da su naši članovi i zaposlenici u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima nezadovoljni rješenjima koja proizlaze iz Zakona o plaćama i nezadovoljni ovim novim koeficijentima. I oni proizlaze iz zakona o plaćama koji je stvorio nered", govori Stipić.
Zbog tog nezadovoljstva među djelatnicima škola, dodaje, najavljuju prosvjed u Zagrebu za koji kaže da je interes već sad veliki te da će njime pokušati izvršiti pritisak na Vladu.
"Kriteriji i koeficijenti su posljedice lošeg zakona koji je donesen na brzinu. Neću reći pod pritiskom, ali ipak je to na neki način bilo uvjetovano nekim obećanjima koja su dana i koja je trebalo ispuniti. Tu su se potkrale razne vrste pogrešaka. No tu smo gdje jesmo. Kad radite tako ozbiljan prosvjed, a očekujemo da će naš prosvjed biti nešto veliko.
Paralelno obilazim županije i mogu vam reći da je najčešće pitanje kad će autobusi. Ljudi žele doći u Zagreb, pokazati nezadovoljstvo i već sada znam da će biti desetine škola iz kojih će svi radnici doći. Rezultat nekog prosvjeda je da uspiješ izvršiti pritisak, a to se mjeri brojem prosvjednika. Očekujemo veliki prosvjed gdje će naša Vlada moći vidjeti koji su razmjeri tog nezadovoljstva", tvrdi predsjednik sindikata Preporod, koji naglašava da je Zakon o plaćama donio veliku štetu, a korist malu ili nikakvu.
'Naše probleme riješite što prije'
Osvrnuo se i na uvođenje ocjenjivanja nastavnika zbog kojeg su mogući otkazi, ali i povišice. Na taj će se način, smatra Stipić, stvoriti podjele među radnicima, a doći će i do sukoba između ravnatelja i djelatnika.
Osvrnuo se i na uvođenje ocjenjivanja nastavnika zbog kojeg su mogući otkazi, ali i povišice. Na taj će se način, smatra Stipić, stvoriti podjele među radnicima, a doći će i do sukoba između ravnatelja i djelatnika.
"Sve će to dovesti do neslućenih razmjera, poltronstva, sluganstva, svega onoga čemu nije mjesto u školi. Jer naše učenike odgajamo da budu drugačiji, a onda od djelatnika očekujemo da se ponašaju onako kako to inače ne uče svoje učenike", upozorava Stipić, kojemu je u cijeloj priči sporan institut otkaza čime se dodatno stvara strah.
Kritizirao je i činjenicu da će prema sadašnjoj ideji samo pet posto zaposlenika moći dobiti najvišu ocjenu prilikom ocjenjivanja njihova rada. To se, kaže, ne može tako provesti u školama jer nisu hijerarhizirano ustrojene.
"Imate razrednu nastavu, predmetnu nastavu, nastavno i nenastavno osoblje, stručne suradnike. Kako ćete uspoređivati rad jednog pedagoga ili učitelja matematike? To je nemoguće osim ako ne želite izazvati sve ovo negativno što sam spominjao", naglašava Stipić.
Što se tiče koeficijenata, sindikati u svojim zahtjevima traže koeficijent za nositelja 2.17 (što je osam posto više nego što djelatnici imaju sada).
"Smatramo da postojeća uredba o koeficijentima nije ispunila cilj s kojim se krenulo u cijelu priču. Obećali su nam jedno, a dobili smo nešto sasvim drugo. Obećavali smo za isti rad istu plaću, a sad smo dobili različitu plaću za isti rad. Stare nepravde su zamijenjene novima", smatra Stipić.
Spremni i na štrajk
Dodaje da su ljudi koji rade u školama "fenjeraši", odnosno da imaju najniže plaće u javnim službama zbog čega traže hitnu reakciju vladajućih i ispunjenje njihovih zahtjeva. "Ovo se mora riješiti brzo. Poruka s Markova trga bit će - odmah se suočite sa zahtjevima s našeg prosvjeda, naše probleme riješite što prije jer ako to ne napravite, onda bi po sve, a i po vas moglo biti još gore", zaprijetio se Stipić.
Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin dotaknuo se pregovora oko osnovice i ustvrdio da je sada idealan trenutak za prosvjed budući da 1. siječnja počinje ocjenjivanje, a sustav koeficijenata se ne mijenja iako je prošlo već osam mjeseci od njegove implementacije. Dodao je da su spremni na sve korake, čak i na štrajk ako ne usvoje njihove zahtjeve.
"To neće utjecati na naše djelovanje u našoj predanosti i pregovorima oko osnovice. Sindikati su spremni na sve aktivnosti, uključujući i štrajk, ako ponuda Vlade ostaje ovakva kakva je. Vezano uz priču oko koeficijenata, ona traje permanentno. Nama se čini da ona neće biti gotova ni s ovim prosvjedom", smatra Kroflin, koji naglašava da neće prosvjedovati samo radi pitanja plaće.
"Sve počinje u sustavu prosvjete. To je segment gdje možete posijati zrno ili ideju drugačijeg i boljeg društva. Upravo je sustav znanosti i visokog obrazovanja gdje tu ideju možete razviti i rasplamsati. Često nam je teško shvatiti zašto u tim sustavima nije osigurano ono najosnovnije, a upravo je to plaća. Pritom nije problem samo plaća, mi ovaj prosvjed nećemo raditi samo radi plaće, nego i nekih drugih stvari koje su bitne za cijelo društvo. I ako je naša zadaća takva da gradimo bolje društvo, onda ćemo se to truditi kroz ovaj prosvjed i poslati poruku koja je u skladu s odgovornošću i onime što ljudi u znanosti i obrazovanju moraju dati ovome društvu", zaključio je Kroflin.
