Od pojave afričke svinjske kuge do danas, u Hrvatskoj je usmrćeno više od 17.000 svinja na poljoprivrednim gospodarstvima koja su u zoni ograničenja.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila je 'U mreži prvog' na HRT-u nove mjere.
Nove mjere u pripremi
Vučković se osvrnula na moguće nove mjere i korake Ministarstva poljoprivrede u suzbijanju afričke svinjske kuge.
Vlada realizira jedan po jedan zaključak koji se odnosi na ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica afričke svinjske kuge, kazala je Vučković.
"Trenutačno radimo na realizaciji zaključaka koji se odnose na nadoknadu direktnih šteta i isto tako u tijeku je proces odobravanja dodatnog programa koji se odnosi na podupiranje otpremanja zdravih životinja u klaonice u svrhu ograničene prerade. U pripremi su mjere koje se odnose na sufinanciranje indirektnih šteta koje se mogu procijeniti u odnosu na izgubljene promete", objasnila je.
Istaknula je da Ministarstvo poljoprivrede ima određene procjene o kojem broju izgubljenog prometa se radi, ali ih nije željela iznositi prije nego što budu prezentirane uzgajivačima, nadležnim komorama i savezima, a to će biti idući tjedan.
Dodala je i da nikada prije nije bilo više sastanaka s nadležnim komorama i savezima.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Do sad je eutanazirano 17.000 svinja, a brzo će se to popeti na 100.000. To je onda 15% proizvodnje u zemlji'
Bolest koju je vrlo teško kontrolirati
Prof. Lorena Jemeršić, predstojnica odjela za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, podsjetila je da afrička svinjska kuga nije opasna za ljude te da virus ne prelazi ni na jednu drugu vrstu životinja. Dodala je da je to isključivo bolest domaće i divlje svinje.
"Prepoznata je kao jedna od tri najopasnije bolesti životinja uopće u svijetu danas prema svim pokazateljima. Razlog tome je što se užasno teško nadzire. Imamo priliku vidjeti da unatoč svim mjerama i svemu što se uvodi i provodi i na našem području, ali i u Europi i svugdje, da je ta bolest sklona širenju svim mogućim putevima, svim mogućim sredstvima i kao takva vrlo je teška za kontrolirati", istaknula je Jemeršić.
Dodala je da je potrebno provesti najstrože mjere kako bi se bolest uopće stavila pod nadzor.
"To je jedna mjera koju provodi i Republika Hrvatska, usmrćivanje svih životinja koje su bolesne, koje su sumnjive na bolest, koje su bile u kontaktu s bolesnim životinjama i koje nisu u pravom sigurnosnom okolišu, dakle koje nisu zaštićene od toga da su u budućnosti zaraze od virusa afričke svinjske kuge", rekla je Jemeršić.
Zakazale mjere kada se bolest pojavila
Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK-a i jedan od poznatijih uzgajivača , osvrnuo se na mjere koje je Vlada poduzela.
Mjere koje su poduzete prije pojave bolesti su uredu, ali mjere su zakazale u trenutku kada se afrička svinjska kuga pojavila.
"Mi smo u roku tri ili četiri dana trebali očistiti par naselja u krugu od pet kilometara od žarišta prve pojave afričke svinjske kuge, mi to nismo učinili. Danas imamo 15 ili 16 općina gdje su izvori afričke svinjske kuge i afrička svinjska kuga svakim danom osvaja po jedno novo naselje. Imamo oko 17 tisuća eutanaziranih svinja i kada dodamo 23 tisuće svinja koje su otišle na otkup, termičku obradu, to je 40 tisuća svinja i to je jako veliki gubitak", kazao je Golubović.
Sve skuplje meso
Golubović je dodao da će zbog tog gubitka građani svinjsko meso plaćati sve skuplje te da su svinjogojci djelomično zadovoljni visinom odšteta.
"Savez udruga svinjogojaca poslao je Ministarstvu poljoprivrede prijedlog cijena za odštete, međutim to nije baš tako usvojeno. Najveći problem sada ja kategorija od 35 do 80 kilograma za koju smo tražili tri eura", rekao je.
"Svinje koje idu na klanje i od kojih će se nešto iskoristiti ne završavaju u kafileriji, 12 i pol posto su jeftinije od svinja koje završavaju u kafileriji. To nikako ne pije vodu i stvarno je jedan veliki apsurd koji se događa", dodao je.
