Prošloga tjedna kada je lider Mosta Božo Petrov odbio ponudu Davora Bernardića za suradnjom sa SDP-om izjavivši da je Most uvijek poželjan partner, ali da se takvo nešto neće dogoditi "jer su stvarne pomjene moguće jedino izvan HDZ-a i SDP-a", redovno mjesečno istraživanje CRO Demoskop pokazalo je otkliznuće rejtinga Mosta s trećeg na četvrto mjesto (pretekao ih je Živi zid) i najveći pad popularnosti neke stranke zabilježen u studenome.
Je li Grmojina izjava bila okidač za Orepića?
Uslijedio je za javnost prilično neočekivan sukob Nikole Grmoje, političkog tajnika Mosta te saborskog zastupnika, i bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića, koji je u međuvremenu objavio da napušta Klub zastupnika te stranke.
Grmoja je, naime, najavu da će bošnjački i srpski logoraši tužiti Hrvatsku zbog spominjanja udruženog zločinačkog pothvata u haškoj presudi Jadranku Prliću i ostalima prokomentirao rekavši da bi Hrvatska mogla "ispostaviti račune za sve izbjeglice koje je primila i svu pomoć koju je činila". Orepić je Grmojinu izjavu nazvao skadaloznom.
Grmojina izjava vjerojatno nije bila povod, ali je možda bila okidač za jučerašnju Orepićevu odluku da istupi iz Mosta. On je tek neodređeno kazao kako se "suzio prostor i mehanizmi za realizaciju same ideje Mosta" te da je on osobno iscrpio mogućnosti za poticanje snažnijeg rada te stranke na terenu. Nagađanja o svome daljnjem političkom djelovanju i angažmanu Orepić je potpirio odbijanjem da kaže hoće li nakon istupanja iz Mosta ostati u oporbenim redovima ili će se prikloniti šarolikoj parlamentarnoj većini predvođenoj HDZ-om.
"Orepić je mogao biti novi lider Mosta"
Petrov je za ovu iznenadnu odluku dojučerašnjeg bliskog suradnika kazao da mu "nisu jasni Orepićevi motivi te da je Most stranka u kojoj se Orepić najbolje mogao politički ostvariti". Osim Orepića, Most je jučer napustio i splitski gradski vijećnik Martin Pauk, no to zasad još nisu naznake masovnijeg napuštanja stranke ili novog raskola u njoj.
Ako pak za Orepićem krene još mostovaca, bit će to jedan u nizu raskola u toj stranci otkako su, kao veliko iznenađenje izbora 2015. godine, došli u poziciju pregovarati o sudjelovanju u vlasti, zauzeti važne resore u Vladi i utjecati na nacionalnu politiku sve dok početkom ljeta premijer Andrej Plenković nije doslovce potjerao Mostove ministre iz Vlade koji su odbili dati nedvosmislenu podršku ministru financija Zdravku Mariću, tada prozivanom zbog sukoba interesa u slučaju Agrokor.
Politolog Višeslav Raos, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, kaže kako odlazak Orepića iz Mosta pomalo začuđuje.
"Malo jest čudno da je stranku napustio baš Orepić koji je bio jedan od stupova te stranke i njenih najprepoznatljivijih lica. On spada u taj, da tako kažem, južnodalmatinski krug stranke odakle je i potekla cijela priča oko Mosta. Cijeli projekt Mosta u startu je bio opterećen činjenicom da oni nisu stranka poput svake druge i vjerojatno će biti još previranja dok se ne ustabile. Pogotovo je zanimljivo da Orepić odlazi iz Kluba zastupnika Mosta jer se u jednom trenutku činilo da bi upravo on mogao biti novi lider te stranke te zasjeniti Petrova i Grmoju", ističe Raos.
"Mostu i dalje nedostaje idejna kohezija"
O samom Mostu nezavisnih lista Raos kaže da je to od početka bio skup vrlo različitih ljudi s međusobno različitim političkim biografijama te različitim konceptima i ideološkim stavovima.
"Most je, uostalom, nastao kao skup različitih nezavisnih lista s lokalne razine koji su imali određene želje za reformiranjem javne uprave i lokalne samouprave, proračunske politike i drugog. No, Mostu i dalje neodostaje idejna kohezija, što se vidi i iz njihovih programskih dokumenata. Oni su atipična stranka koja i dalje ne funkcionira kao sve ostale stranke", kazao je Raos za Net.hr.
A otkako su nakon parlamentarnih izbora potkraj 2015. došli u poziciju da pregovaraju, a zatim i u dva navrata participiraju u dvjema hrvatskim vladama (onoj prošloj Tihomira Oreškovića i sve do ljetos u aktualnoj Plenkovićevoj) u isto vrijeme su inzistirali na distanci i spram HDZ-a i spram SDP-a, premda su u dva navrata pristali formirati vladu s HDZ-om.
Htjeli sudjelovati u vlasti i biti opozicija
"Most je imao ambiciju promijeniti neke stvari u državi, a istodobno su htjeli biti korektiv vlasti. Ako su željeli participirati u vlasti i ako su znali da će ući u Sabor sa značajnim brojem mandata, tada mislim da je bilo neodogovorno u startu reći da ne žele biti dio vlade, a onda ipak biti u njoj. U drukčijim političkim kuturama, primjerice u Njemačkoj, smatra se odgovornošću i prema biračima i prema državi, ako uđete u parlament i imate dovoljno mandata, da preuzmete odgovornost i sudjelujete u vladi, a svoje partikualarne interese ostavite po strani. Ali usuglašavanje interesa u Njemačkoj je očito drukčije nego kod nas", kazao je Raos.
Dodao je kako se nada da će Most, ako želi nešto napraviti prema svojim zamislima, morati ne samo prihvatiti pravila igre nego i shvatiti što znači biti politička stranka i kakva odgovornost iz toga proizlazi.
