Vlada se u posljednje vrijeme imala čime pohvaliti - pojačana osobna potrošnja, pad nezaposlenosti, najveći rast BDP-a u Europi u prvom kvartalu 2019., porast investicija, poboljšanje kreditnog rejtinga. Iako se to sve pripisuje reformama, svoje zasluge ima i samo gospodarstvo, odnosno proizvodnja i trgovina. Velik dio gospodarskih zbivanja čine uvoz i izvoz, pa su novinari Večernjeg lista provjerili što to nudimo ostalim tržištima, a što potražujemo od drugih.
Osim uobičajenih proizvoda, poput hrane, automobila ili elektronike razmjena između tržišta egzistira i u izvozu i uvozu neobičnih dobara. Tako su prošle godine hrvatski poduzetnici izvezli bikove sperme u vrijednosti od 111.347 eura. Ima još neobičnih hrvatskih proizvoda za kojima u inozemstvu vlada potražnja. Jedna zagrebačka tvrtka u Mađarsku izvozi mulj iz pročistača otpadnih voda, a na popisu izvoznih proizvoda nalaze se i riblji otpaci, tetive i žile životinja, životinjski mjehuri i crijeva, kopita, kandže, pa čak i stelje (prostirke) od slame.
Gotovo 20.000 izvoznika
Fina je izvijestila da je 19.594 poduzetnika prodalo svoje proizvode ili usluge u inozemstvo, što čini 14,9 posto svih registriranih poduzetnika. U njih su ubrojeni i ovi s neobičnim proizvodima. Netko je, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, lani izvezao i koralje te ljušture morskih mekušaca.
Iste stvari Hrvatska i uvozi i to u većim količinama nego što izveze. Ali, to nije sve. Iz cijelog smo svijeta lani uvezli lišće i granje u vrijednosti od 1,2 milijuna eura. Osim toga, preko naše granice su prešle čekinje, konjska dlaka, rogovi i drugi otpatci čak iz Novog Zelanda, humus iz Kanade, a životinjska crijeva iz Pakistana, Srbije i Albanije. Čak je i gore spomenuta slama jednim dijelom stigla iz inozemstva, kao da je sami ne možemo dovoljno namlatiti.
