Grah je povrće koje se ovih dana rijetko može pronaći na tržnicama, a kad ga se i nađe, slijedi neugodno iznenađenje zbog cijene. "Imali smo ga danas. 3 su eura u ljusci, a očišćeni su 6 eura kila", rekao je za RTL prodavač Josip iz Zagreba o kretanju cijena graha, prenosi Danas.hr "O grahu bolje da ne pričam, to je skuplje od najfinijeg mesa. Kad vi to pogledate koliko on košta, jest da je on fini, i ja bi ga isto jela, ali mislim da su cijene neumjerene", poručila je Višnja.
Poskupljenja nisu zaobišla ni krastavce. Velika je razlika između ovogodišnje cijene i one lanjske.
I krastavci otišli u nebo
Prodavačica Ivanka Vranić je kazala da su prije koštali 5 ili 6 kuna u sezoni, no sada im je cijena znatno drugačija. "Bili su prošli tjedan i 3 eura, al sad ih je sve manje", istaknula je.
Na gospodarstvu obitelji Bobinac krastavaca ne bi uopće bilo da nisu pod plastenicima. Šest puta ih je pogodila tuča i uništila gotovo sve na otvorenom. No, iako su preživjeli tuču, krastavci se loše nose s plamenjačom. "Bolesti napadaju, velike vlage, nepovoljni vremenski uvjeti. Nije to ono što je bilo prošlih godina. Ne beremo ih svaki dan, hladne su noći, klima nije kako treba. Dan vruć, a po noći 10, 12 stupnjeva, tak da je nestašica krastavaca", poručila je Lidija Bobinac, vlasnica OPG-a.
Ove godine zbog loših je vremenskih uvjeta najmanje za 50 posto porasla cijena svog povrća. Uz loše vremenske prilike kakve su ove godine, sigurni urod samo će imati oni koji imaju plastenike. Neki ne dvoje oko toga hoće li ulagati u njih.
"Ovako više ne ide. U plasteniku možeš barem zatvoriti sve na vrijeme. Mislim, opet se može desiti šteta zbog vremena, ali barem će ti nešto ostati", dodala je Bobinac.
Iz komore nemaju dobrih vijesti: 'Postavlja se pitanje hoće li poljoprivrednici uopće na posao'
Kupci su zabrinuti je ne znaju dokle cijene voća i povrća mogu rasti, a šef poljoprivredne komore Matija Brlošić nema previše utješne riječi. Kazao je kako je teško predvidjeti jer će cijene sigurno rasti pogotovo zbog vremenskih promjena, ali i posljedica nakon epidemije.
"Europska politika financiranja je mogla držati cijene pod kontrolom dosad, no nakon COVID-a i zbog krize više ne. Zadnjih 30 godina u Hrvatskoj se uvozilo sve, a to je dovelo do toga da naši proizvođači usporavaju u proizvodnji i propadaju. Postavlja se pitanje, ako budu cijene rasle, hoće li uopće poljoprivrednici na jesen ići u posao", ističe Brločić
