"Ovo je u prvom redu jedna neobična situacija koja se već 600 godina nije dogodila. I tada kad se dogodila, to je bilo u sasvim drugačijim povijesnim okolnostima, tijekom srednjeg vijeka. Ova situacija, zapravo, svjedoči o nekim novim vjetrovima u Svetoj Stolici", komentirao je za Danas.hr bivši veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko.
Neobično je, kaže nam Maštruko, da papa spozna da nije fizički u mogućnosti obavljati službu. "To nagovještava jedan novi način razmišljanja, novi pristup, suvremeniji, normalniji u Katoličkoj crkvi."
Pitali smo Maštruka znači li to da bismo mogli očekivati da sljedeći papa koji bude izabran bude i znatno mlađi: "Ne zna se što se može očekivati", kratko nam je odgovorio naš sugovornik.
'Papu bi mogli izabrati do Uskrsa'
specijal-201012070191004-Odlazak pape Benedikta XVI.na čelu Katoličke crkve bit će do 28. veljače u 20 sati, nakon čega će službeno prestati njegova dužnost. Nakon tog trenutka dolazi do slučaja ispražnjene stolice i pristupa se izboru novog pape.
"Sazivaju se konklave na kojim se vrši taj izbor. Koliko će to trajati, to je pitanje. Hoće li papu izabrati iz prvog, drugog ili desetog puta, preostaje nam vidjeti. No, realno je očekivati da novi papa bude izabran prije Uskrsa", zaključuje bivši veleposlanik u Vatikanu.
Bozanić i Puljić nemaju baš šanse
Za Adalberta Rebića ovaj je Papin potez došao kao grom iz vedra neba. "Čujem da se govorilo posljednjih godina da bi papa u stanovitim godinama kad više ne može obavljati službu trebao dati ostavku, i papa Benedikt XVI. je to i učinio. Dakle za dobro Crkve, da bi Crkva mogla funkcionirati sasvim normalno bez bolesnog pape. U posljednje vrijeme se na papi vide znakovi njegove teške bolesti i on je kao hrabri papa povukao taj potez", kazao je Rebić za Novu TV.
Pojasnio je da je 80-ak kardinala kandidata za Svetu Stolicu. Među njima su posebno utjecajni kardinal Angelo Sodano i kardinal Angelo Scola, no u ovoj situaciji, ističe, teško je biti prorok. Među kardinalima su i dvojica Hrvata – kardinal Josip Bozanić i Vinko Puljić. Upitan kakve su njihove šanse u izboru, Rebić kaže da je o tome vrlo nezahvalno govoriti. "Svatko ima stanovitih izgleda i iznenađenja su moguća, ali gledajući na ostalih 80-ak kardinala, mislim da nemaju velike šanse", kaže Rebić ističući da izbor kardinala ovisi i o veličini države, broju vjernika neke biskupije te njihovu utjecaju u upravljanju pojedinim biskupijama.
Objavu pape Benedikta XVI. o povlačenju s dužnosti prokomentirao je i bivši predsjednik Stjepan Mesić. Priopćenje donosimo u cijelosti:
"Odluka poglavara Rimokatoličke crkve, Pape Benedikta XVI da se povuče s funkcije 28. veljače u 20.00 sati, bez presedana je u posljednjih šest stoljeća postojanja Crkve. Ona svjedoči o visokom stupnju odgovornosti što je Papa osjeća prema Crkvi, prema svojem položaju i – što je najbitnije – prema vjernicima.
Papa Benedikt XVI., kojega sam imao prilike susresti u Vatikanu, nije – za razliku od svojega iznimno popularnoga prethodnika kojega bi se, uvjetno govoreći, moglo nazvati i populističkim Papom – bio i vjerski vođa, i politički čimbenik. On je u prvome redu bio teolog, i to konzervativnih uvjerenja koja nije ni sakrivao, niti je od njih odustajao.
No, njegovu odluku valja primiti s punim poštovanjem i uvažavanjem. Današnji je svijet, pa i Katolička crkva u njemu, suočen s do sada nezapamćenim izazovima. Valja se nadati da će nasljednik Benedikta XVI. biti netko, tko će se s tim izazovima znati nositi, imajući na umu raspoloženje najvećeg broja vjernika, ali i prilike u kojima oni, kao i cijeli svijet, žive".