Nova zagrebačka gradska vlast krenula je u čistku raznih zaklada koje su svake godine, odlukama pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, dobivale novac iz proračuna za humanitarni i promidžbeni rad. Prošlog je tjedna na sjednici Gradske skupštine raskinut ugovor s Hrvatskom kućom disanja i Hrvatskom kućom srca. One su svake godine dobivale pola milijuna kuna gradskih sredstava, što je gradonačelnik Tomislav Tomašević ocijenio prevelikim troškovima. Pozvao je zaklade da se ubuduće prijave na gradske natječaje i tako se financiraju, piše Jutarnji.
Čistka "Bandićevog civilnog sektora" počela je još u prosincu, odlukom o razrješenju Dragice Kovačić, pomoćnice pročelnika za udruge i zaklade Gradskog ureda za opću upravu. Uz to, Gradska skupština je odbila prihvatiti izvješće o radu u 2020. godini zakladi Zajednički put.
Razlog zbog kojeg Tomašević reže sve što može srezati leži i u tome da u pojedinim zakladama, kojih je prema Registru zaklada čak 178 u metropoli, sjede bivši Bandićevi suradnici i poznanici, poput Gzima Redžepija i Miroslava Samaržije.
'Nije to zaklada Milana Bandića'
Zaklada Hrvatska kuća disanja, koju vodi Samaržija, inače pulmolog i predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac koji je liječio Bandića i Ivu Sanadera, u posljednjih je pet godina iz gradskog proračuna dobila dva milijuna kuna. Predsjednik zaklade je bio Redžepi, Bandićev osobni liječnik. Prema financijskim izvješćima, zaklada se još financirala donacijama, a oko dva milijuna kuna rasshoda otišlo je na troškove usluga. Zaklada se bavila širenjem javne svijesti o opasnostima pušenja, raku pluća, plućnoj hipertenziji i astmi, a često su surađivali sa Specijalnom bolnicom za plućne bolesti u čijem je Upravnom vijeću sjedila Bandićeva suradnica Natalija Prica.
"Stvarno ne znam koji su politički razlozi za takvo što. Mislim da je to politička, ali i javnozdravstvena glupost. Korist za ljude i zdravlje od programa koje je organizirala Hrvatska kuća disanja bila je velika i ne vidim razlog za povlačenje. Pa, nije to bila zaklada Milana Bandića, nego Grada Zagreba", komentirao je Redžepi dodavši da "nije upoznat s time da je Grad povukao financiranje zaklade".
U deset godina djelovanja, Zaklada Hrvatska kuća srca od Grada je dobila oko četiri milijuna kuna te uredski prostor od 341 kvadratnog metra u prolazu Oktogon. Zakladom upravlja akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb i bivši dekan Medicinskog fakulteta. Zaklada se financirala i državnim te europskim novcem, ali i iz donacija, a većinu, oko četiri milijuna kuna, je potrošila na promidžbene aktivnosti, dok je 3,5 milijuna kuna otišlo na "usluge", što god to značilo. Zaklada se bavi upozoravanjem na bolesti krvožilnog sustava, edukacijama za oživljavanje te javnozdravstvenim akcijama.
Zajednički put popločan gradskim novcem
Tomaševiću je najspornija zaklada Zajednički put, koja se bavi podizanjem kvalitete života starijih osoba. Gradska skupština u rujnu nije prihvatila njeno izvješće o radu za 2020., iako je prethodnih godina ono rutinski prolazilo Bandićevu Skupštinu. Zaklada je od 2013. dobila 16,1 milijun kuna gradskog novca, koji je u najvećoj mjeri služio za plaće zaposlenika, na što je otišlo oko osam milijuna te na usluge za koje je izdvojeno 6,4 milijuna kuna. Razlog odbijanja izvješća o radu možda leži u činjenici da je zaklada isplatla 1,2 milijuna kuna plaća u 2020. godini, a imaju samo šest zaposlenih.
Inače, svojedobno je predsjednikom zaklade bio Ivan Šikić, "politički otac" Milana Bandića. U upravnom odboru je jedno vrijeme bila i Višnja Fortuna, Bandićeva suradnica koja je kasnije postala predsjednicom Matice umirovljenika Hrvatske. Zaklada Zajednički put se, između ostalog, bavi programima poput "Učenje međugeneracijske solidarnosti" i "Online seniori", kojim umirovljenike uče informatičkim vještinama.
Tomašević je odlučio ukinuti dotacije i Zakladi Sunčica, koja se bavi žrtvama silovanja u Domovinskom ratu. Ta je zaklada osnovana 2015. na prijedlog Ureda za branitelje i Milana Bandića, a dosad je dobila 2,4 milijuna kuna gradskog novca, od čega je milijun otišao na naknade članovima. U vrhušci zaklade je sjedila Marija Slišković, koju je Bandić 2013. proglasio Zagrepčankom godine, a koja je zbog najnovije gradske odluke zatražila pokroviteljstvo od vukovarsko-srijemskog župana Damira Dekanića. Zamjenica predsjednice zaklade bila je bivša potpredsjednica Vlade, Đurđa Adlešić, koja je i inače aktivna u civilnom sektoru.
Njezina Udruge za podršku i poticanje zajedništva Hrvatska također se našla na popisu onih s kojima je Tomašević raskinuo suradnju. Inače, tu je udrugu 2014. osnovao Bandić zajedno s dubrovačkim gradonačelnikom Androm Vlahušićem. Konsternaciju je među Dubrovčanima tada izazvala vijest da će Grad financirati udrugu s 450.000 kuna.
Muljaža sa slikama
Iz Grada Zagreba nisu odgovorili na pitanje u koliko zaklada sudjeluju kao suosnivači, kao niti s koliko njih će prekinuti suradnju. No, samo ove nabrojane zaklade su od Grada dosad dobile više od 25 milijuna kuna.
Kako su zaklade funkcionirale za vrijeme Bandićeve vladavine govori svjedočenje neurologinje Vide Demarin u aferi Agram. Nju je Bandić, kao predsjednicu Zaklade za pomoć osobama oboljelima od cerebrovaskularnih bolesti, tražio da lažno svjedoči kako su slike i umjetnine, pronađene u njegovoj vikendici u Samoboru, zapravo vlasništvo zaklade. Ona je to odbila.
