Tijekom posjeta predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović Argentini, u sklopu njezine ovotjedne južnoameričke turneje, negodno je odjeknula njezina izjava izrečena prilikom susreta s tamošnjim predsjednikom Mauricijem Macrijem. Primajući povelju počasne građanke Buenos Airesa, hrvatska je predsjednica kazala kako su nakon Drugog svjetskog rata "mnogi Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine".
"Hrvati u Argentini dijelili su sudbinu svoga naroda i za vrijeme trajanja bivšeg jugoslavenskog komunističkog režima, kojemu je smetalo svako isticanje nacionalnog imena, hrvatske zastave i grba ili ispovijedanje vjere", kazala je Grabar-Kitarović.
Zgroženom Zuroffu odgovorila da nameće stigmu Hrvatima
Iako ih nije izričito spomenula, a niti se od njih ogradila, svojom je izjavom očito obuhvatila i najviše dužnosnike Nezavisne Države Hrvatske, predvođene Antom Pavelićem, koji su se nakon poraza 1945. godine sklonili u Argentinu. Zbog te su izjave Grabar-Kitarović upućene brojne kritike i osude, a reagirao je i direktor Centra Simon Wiesenthal iz Jeruzalema, Efraim Zuroff. U pismu hrvatskoj predsjednici, Zuroff je istaknuo da ga je zgrozila njezina izjava konstatiravši kako je, slijedom navedenog, očito ponosna na ratne zločince poput Pavelića, Eugena Dide Kvaternika te zapovjednika logora u Jasenovcu Dinka Šakića.
Iz Ureda predsjednice potom su najprije reagirali priopćenjem u kojem su istaknuli da su takva tumačenja zlonamjerna jer se ona više puta jasno odredila spram NDH. Potom je Grabar-Kitarović odgovorila i samome Zuroffu oštro mu poručivši da su neprihvatljiva njegova "nametanja kolektivne stigme Republici Hrvatskoj, hrvatskom narodu i hrvatskom iseljeništvu, uključujući i argentinske Hrvate".
"Očito je da predsjednica nema znanja o povijesti"
O predsjedničinoj "argentinskoj izjavi" i reakciji Efraima Zuroffa, razgovarali smo s povjesničarem Hrvojem Klasićem upitaši ga je li posjet Argentini uopće mogao proći bez aluzija na tamošnju poslijeratnu ustašku emigraciju predvođenu samim Pavelićem.
"Ono što je tamo izgovorila još je jedan pokazatelj da predsjednica možda ima neka skrivena znanja o nečemu, ali je neskriveno da nema znanja o povijesti. Sjetimo se njezinih izjava o Orjuni te da je 'Za dom spremni' stari hrvatski pozdrav kao i sada ovu. U isti kontekst stavljati demokraciju, slobodu, ljubav prema domovini sa skupinom koja je 1945. i nakon toga došla u Argentinu bježeći od pravde, pri čemu se najvećim dijelom radilo o visokim dužnosnicima NDH i članovima njihovih obitelji te simpatizerim ustaškog pokreta, mislim da je stvarno vrlo neodgovorno i povijesno netočno. Smeta mi da danas mladi u Hrvatskoj i svi koji slušaju predsjednicu mogu pomisliti da je tim ljudima tada bio onemogućen život u Hrvatskoj ili da im je njihova želja za slobodom onemogućena zbog komunizma u Jugoslaviji. Radi se o posve suprotnoj stvari, o onima koji su počinili jedan od najvećih zločina u 20. stoljeću te da to nije samo protivno našem Ustavu nego je protivno svakom normalnom i moralnom gledanju na prošlost", kazao nam je Klasić.
U istom košu i zločinici i oni koji nemaju veze s njima
Iako je u odgovoru na kritike upućene joj nakon "argentinske izjave" ustvrdila kako se više puta jasno odredila prema NDH, Klasić kaže kako bi volio čuti da je predsjednica jasno rekla za govornicom da se odriče NDH i ustaškog pokreta, a oni koji su je tamo ugostili da se srame onoga što su učinili njihovi preci.
"Tada bi neke stvari imale smisla. Uvijek ističem da je komemoriranje žrtava na Bleiburgu jedno, a da su govori koji se tamo mogu čuti nešto posve drugo jer se u njima, bez obzira na žrtve, ne može čuti osuda režima i zločina počinjenih u ime tog režima. U tom kontekstu mislim da je Zuroff u pravu te da predsjednica još jednom nije bila u pravu", smatra Klasić.
On ističe da su Hrvati u Argentinu dolazili u nekoliko navrata, uglavnom kao ekonomska emigracija potkraj 19. i početkom 20. stoljeća.
"Žao mi je što se sada ti ljudi, Hrvati u Argentini, koji nemaju nikakve veze sa zločinima, stavljaju u istu razinu s ljudima koji su došli nakon 1945., u prvome redu Pavelićem, a s njim i mnogim drugim istaknutim pripadnicima i simpatizerima ustaškog pokreta te mnogim svećenicima koji su podržavali NDH. Oni tamo nisu došli kako bi se smirili i pokušali razmisliti o onome što su radili nego su, baš suprotno, nastavili sa svojim političkim, ali i terorističkim radom i niti jednog trenutka se nisu odrekli onoga što se događalo od 1941. do 1945. To im je u Argentini bilo moguće jer su došli u diktaturu Juana Perona koji je, zapravo, upravo takve i podržavao", kazao nam je Klasić.
Povjesničar Hrvoje Klasić
"Političarima, naročito iz HDZ-a, pametnije je da šute o prošlosti"
Na naše pitanje je li onime što (ni)je izrekla u Buenos Airesu predsjednica pokušala sanirati štetu nakon što je svojim izjavama tijekom boravka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Zagrebu navukla bijes domaćih desničara i dijela braniteljskih udruga, Klasić kaže kako ne misli da se radilo o takvoj vrsti kompenzacije.
"Prije bih rekao da je riječ o poigravanju prošlošću prema potrebi. Nije ništa novo da se prema potrebi na antifašističkim skupovima njeguju antifašističke tradicije, a među emigrantima poziva na ustaško nasljeđe. Takvi stavovi hrvatskih političara, posebno onih iz HDZ-a, prisutni su posljednjih 28 godina i ne mislim da se nešto bitno mijenjaju. Oni samo pokazuju neprincipijelnost i licemjerje. Svaki put kada čujem da se ljute na političare iz Srbije zbog njihovog manipuliranja poviješću, samo ih pozivam da malo prouče svoje stavove i izjave o hrvatskoj prošlosti i bit će im jasno da bi, ako već ne mogu korigirati stavove, bilo pametnije da šute o prošlosti", zaključio je Klasić.
