Potpredsjednik Vlade iz redova srpske nacionalne manjine Boris Milošević ove godine ne ide u Knin na obljetnicu Oluje, ali niti njegov kolega Tomo Medved neće obići mjesta stradanja Srba. Objašnjenje je da je zajedničko obilježavanje bilo za okruglu obljetnicu. Iako će opet svatko svojim putem, svi uvjeravaju da se s politikom pomirbe neće stati.
"Prošle godine je to zaista simbolika. No od simbolike, gesta i govora koji su tada izrečeni, i u Kninu i u Gruborima, mislim da je važnije suočavanje s prošlošću na način da se u obzir uzmu činjenice. Istina i činjenice ne smiju biti žrtva, nego temelj pomirenja. Sami dolasci dijela predstavnika srpske nacionalne manjine u Knin ili Vukovar nisu dovoljni.
Ono što većinu hrvatskih građana, Hrvata, iritira jest da primjerice u Gruborima, gdje je došao predstavnik Vlade i predsjednik Vlade, da stoje isti ljudi koji su prije 10-ak godina od tih Grubora pokušavali stvoriti zločinački pothvat, proglašavali i Oluju i Domovinski rat zločinačkim pothvatom. Ignorirali su činjenice i uzroke i dandanas se odbijaju suočiti s nedavnom prošlošću. Ne možemo tretirati povijest po razdobljima kako nekome paše, i ’41. i ’45., i ’91. i ’95. Što se tiče znanosti, moraju biti isti kriteriji. To iritira mene osobno, a vjerujem i mnoge ljude u Hrvatskoj", rekao je za N1 povjesničar Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Suočavanje s činjenicama
No, s činjenicama se moraju najprije suočiti predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj. "Zločinačkim pothvatima se proglašava akcija koja nažalost nije imala alternativu. Oluja nije imala alternativu. Još su 3. kolovoza 1995. vikali da je Knin Srbija, a onda se čude što je došlo do Oluje. To se oni prije svega moraju suočiti s time.
Ovih dana smo imali jasne poruke iz Beograda, od ministra u tamošnjoj vladi, da će srpski svijet zaživjeti kad-tad. To ima isto značenje kao srpski narod u državi iz početka 90-ih, a vidjeli smo do kakvog je rezultata tada došlo. Nisam čuo predstavnike srpske manjine u Hrvatskoj da su digli glas preko toga.
Ne možemo skrivati činjenice koje su nedvojbene, potvrđene i na Međunarodnom sudu u Haagu. Ne možemo stalno gurati glavu u pijesak. Ja razumijem politiku koja želi Srbe u Hrvatskoj usmjeriti prema Zagrebu, a ne isključivo prema Beogradu, ali to je dvosmjerna cesta. S druge strane, imamo te događaje koji se stalno nameću u Borovu Selu.
Tu je početak rata, početak najave rata zapravo. Ne može se dogoditi da u hrvatskoj državi, u bilo kojem dijelu Republike Hrvatske, da su hrvatski simboli, mislim na službene državne simbole, nepoželjni i da neke ljude iritiraju", rekao je Nazor.
'Srbi bi došli u Knin da imaju želju'
Povjesničar je uvjeren da bi predstavnici Srba nastavili dolaziti u Knin da imaju iskrenu želju. "Izbjegava se jasno reći što je uzrokovalo rat i Oluju. Bilo kakav dolazak ne znači ništa ako će se ove stvari izbjegavati. Da zastupnici srpske nacionalne manjine u Saboru kažu da je Srbija kriva, to je temelj za gradnju boljih odnosa, a ne stalno dociranje hrvatskom narodu, hrvatskom vodstvu. To je nešto što je iritirajuće i bojim se da je prepreka uspostavi pravog zajedničkog života", zaključuje povjesničar Nazor.
