U javnost je navodno procurio prijedlog dogovora financijskih stručnjaka Zdravka Rogića i Franca Arhara iz Hrvatske i Slovenije, prema kojem bi se slučaj Ljubljanske banke riješio tako da bi Slovenija Hrvatskoj vratila dug od 278,7 milijuna eura u razdoblju od 30 godina, a Hrvatska bi zauzvrat oprostila zatezne kamate koje bi u konačnici iznosile čak 421 milijun eura.
Spomenute financijske stručnjake dvije su vlade prošlo ljeto zadužile da pronađu rješenje za prenesenu štednju hrvatskih štediša kod Ljubljanske banke.
Prijedlog eksperata Rogića i Arhara predviđa ustupke obje države u odnosu na dosadašnja stajališta i on se čini racionalan i provediv. Hrvatska bi njime učinila dva krupna ustupka slovenskoj strani: odrekla se zateznih kamata na prenesenu štednju s čijim bi obračunom taj dio slovenskog duga danas dosegao čak oko 700 milijuna eura (dvostruko više od glavnice duga) te pokazala razumijevanje za slovenske ekonomske prilike davanjem dugog tridesetogodišnjeg roka roka za povrat duga.
Rješavanje pitanja Ljubljanske banke je uvjet za ratifikaciju
Slovenska bi pak strana prihvaćanjem toga modela odustala od teze da je pitanje duga Ljubljanske banke sukcesijsko pitanje i napokon priznala odgovornost za dug Ljubljanske banke, rasteretila proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu utega zvanog Ljubljanska banka.
Prijedlog koji su usuglasila dvojica stručnjaka hrvatska je Vlada, navodno sklona prihvatiti, ali službena Ljubljana o njemu se izbjegava izjasniti. Janšina vlada i dalje problem hrvatskih štediša Ljubljanske banke uporno gura u sukcesijski paket. Slovensko Delo u utorak je donijelo tekst u kojemu se tvrdi da Slovenija i dalje inzistira na rješavanju pitanja Ljubljanske banke kao uvjetu za ratifikaciju hrvatskog pristupnog pregovora u slovenskom parlamentu, piše Jutarnji list.
Spomenuti Rogićev i Arharov prijedlog međutim ne rješava problem onih hrvatskih štediša Ljubljanske banke koji početkom devedesetih iz različitih razloga nisu pristali prenijeti svoju deviznu štednju iz Ljubljanske u hrvatske banke. Ta kategorija štediša izravno od slovenske strane potražuje oko 160 milijuna eura i zatezne kamate.
