Nove zgrade gotovo svakodnevno niču diljem države, a to nije ništa čudno jer pokazalo se i da je tržište gladno za nekretninama. Hrvati naime po procjenama spadaju u one narode koji će radije uložiti u nekretninu nego ušteđevinu držati u banci, a to je djelomično i uzrok sve većih cijena kvadrata.
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a Dubravko Ranilović nedavno je na jednom forumu u organizaciji HGK-a kazao da prosječni rast cijena nekretnina na godišnjoj razini iznosi šest posto i upozorio da rast cijena nužno ne znači i povećanje ukupnog prometa nekretninama.
Kako dodaje, nekretnine se u pandemijsko vrijeme čine kao sigurna investicija, a uz niske kamatne stope, odluka je zapravo već donesena. Ipak, nije potražnja, a niti cijena, ista u svim dijelovima države. Slavonsko područje recimo usporenije je nego ono na Jadranu i Zagrebu.
Kako javlja Glas Slavonije, prosječna cijena četvornog metra stana u novogradnji u Osijeku kreće se između 1500 i 1600 eura dok je prosječna cijena kvadrata rabljenih stanova 1200 eura.
Kako pojašnjava Krunoslav Šabić, vlasnik agencije za promet nekretninama Tasman nekretnine Osijek najveća je potražnja za novim stanovima, ali jako dobro idu i oni starije gradnje.
Stanovi iz novogradnje prodaju se i prije nego su završeni, a daleko su najpopularniji stanovi manje kvadrature pa tako onih od 30 do 60 četvornih metara gotovo i da nema na tržištu jer se prodaju čim se stave u objavu.
Šabić pojašnjava kako se nekretninama trguje i u bankarskom svijetu. Pojašnjava naime kako banke kao jamstvo za posuđeni novac uzimaju nekretnine, a to čine na način da uzmu procijenjenu vrijednost na temelju izvješća starih dvije i više godina, a za to vrijeme cijene su bitno porasle.
"Vani je za podizanje stambenih kredita potrebno imati udjel od 30-ak posto, dok kod nas ljudi dolaze s 1000 eura i podižu kredit od 100 tisuća eura.
Naposljetku, kako je naveo Ranilović, petina ukupnog prometa nekretninama odnosi se na strance dok je u ukupnom vrijednosnom volumenu taj postotak i veći.