"Oružane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost", stoji u hrvatskom Ustavu.
Dva zakona, kojima vladajuća većina želi omogućiti upotrebu vojske na granici ušla su u saborsku proceduru. Vlada je usvojila prijedloge i o njima će se vjerojatno raspravljati ovaj tjedan. Unatoč tome što su i Makedonija i Srbija zatvorile granicu, pa je time znatno smanjena mogućnost dolaska većeg broja migranata u Hrvatsku, Vlada je predložila zakon za koji neki stručnjaci smatraju da nije ustavan.
Ustav jasno propisuje ulogu vojske
Ustav, naime, jasno propisuje u kojim slučajevima se vojska može koristiti kao pomoć policiji. "U slučajevima predviđenima u člancima 17. i 101. Ustava, Oružane se snage mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomoć policiji i drugim državnim tijelima", stoji u članku 7. Ustava RH.
U članku 17. stoji ovako: "U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti...Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji..."
Drugi članak koji regulira veću ulogu vojske unutar zemlje, članak 101., kaže ovako: "U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti, Predsjednik Republike može, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom".
"Konačni prijedlozi Zakona o dopunama Zakona o obrani te Zakona o nadzoru državne granice kako su oni objavljeni na web stranici Hrvatskoga sabora (stanje na dan 14. ožujka 2016. godine) predviđaju mogućnost da se Oružane snage Republike Hrvatske koriste kao potpora policiji u zaštiti državne granice i to ako je takva potpora ocijenjena potrebnom zbog sigurnosnih ili humanitarnih razloga", pojašnjava ove izmjene zakona ustavno-pravni stručnjak, docent sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Đorđe Gardašević.
Da bi ovaj zakon bio neustavan smatra SDP-ov ustavni stručnjak Peđa Grbin. "U ovom obliku kako su predloženi Zakon o dopuni Zakona o obrani i Zakon o dopuni Zakona o nadzoru državne granice nisu usklađeni s Ustavom Republike Hrvatske, odnosno da budem potpuno jasan oni su protuustavni", kaže Grbin.
Docenta sa zagrebačkog pravnog fakulteta Gardašević kaže ovako: "Općenito, koncept prema kojem bi Oružane snage igrale ulogu pružanja potpore policiji prema Ustavu Republike Hrvatske je dopušten, a predviđen je njegovim člankom 7.
Međutim, taj isti članak takvu vrstu asistencije (u kojoj vojska zapravo ne djeluje u svojoj temeljnoj funkciji oružane borbene sile, već isključivo kao tijelo koje pomaže policiji u izvršavanju policijskih zadaća) striktno vezuje uz postojanje jednog od tzv. izvanrednih stanja kako ih nadalje definiraju članci 17. i 101. Ustava (ratno stanje, stanje neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, slučaj velikih prirodnih nepogoda te situacija u kojoj tijela državne vlasti nisu u mogućnosti redovito obavljati svoje ustavne funkcije).", kaže Gardašević.
"Drugim riječima, da bi predložene izmjene dvaju zakona bile u skladu s Ustavom, u njih bi trebalo ugraditi formulaciju da je Oružane snage u navedenom smislu moguće koristiti kao asistenciju policiji samo u nekom od navedenih stanja. U istom smislu u saborsku proceduru su već upućena i dva amandmana. Načelno, izbjeglička/migrantska kriza sama po sebi nije izvanredno stanje. Ona s takvim stanjima može biti povezana, ali jedino i isključivo ako nastupi neka od situacija koje su predviđene spomenutim člancima 17. i 101. Ustava. Izvanredna stanja je potrebno proglasiti", izjavio je Gardašević. Takvo stanje, kao što je poznato, nije proglašeno.
Ugrožava li izbjeglička kriza suverenitet?
O tim se prijedlozima Zakona ovog tjedna razgovaralo i na Odboru za zakonodavstvo Hrvatskog Sabora. "S obzirom na glasovanje na Odboru za zakonodavstvo, bojim se da ove primjedbe, koje su sasvim razumljive, da u Ustavu piše jedno, a predlaže se drugo, ukazuju na to da će vladajuća većina usvojiti ove zakone, a nakon toga, hoće li to učiniti klub SDP-a, hoće li to učiniti još netko, o ova dva zakona svoju će ocjenu morati dati Ustavni sud, ako oni budu usvojeni u neizmijenjenom obliku", najavljuje Grbin sljedeće poteze oporbe.
Zašto su ti zakoni, po njegovom mišljenju, neustavni, obrazlaže ovako: "Protuustavni su zato što je člankom 7., stavak 8. Ustava RH propisano da vojska može pomagati policiji i drugim državnim tijelima jedino u slučajevima iz članka 17. i 101. Ustava RH. Radi se, praktički o ratnom stanju ili o takvim izvanrednim okolnostima u kojima je normalno funkcioniranje države onemogućeno. Iznimno člankom 7. je predviđeno da vojska može pomagati u drugim situacijama, kao što su humanitarne ili elementarne nepogode, poput one u Gunji ili za nadzor mora RH. Međutim, ovo što je predviđeno ovim promjenama zakona u potpunom je nesuglasju s odredbom članka 7. stavka 8 Ustava".
Pandorina kutija
Postavlja se dakle pitanje predstavlja li izbjeglička kriza neku od ovih ranije spomenutih ugroza navedenih u Ustavu? S obzirom na to da su i Makedonija i Srbija zatvorile granicu, sada su znatno smanjene šanse da na hrvatsku granicu dođe veći broj migranata. Grbin također kaže da, ako izvanredno stanje postoji, onda ga treba i proglasiti.
"Ako bi ovaj zakon bio na snazi, on otvara Pandorinu kutiju za ono što je Tihomir Orešković predstavio svojim programom, a to je da će vojska uvoditi reda na našim ulicama, trgovima, kvartovima, gradovima, općinama i županijama", kaže Grbin.
Još jedno važno pitanje koje se postavlja jest ono sasvim praktično - kako bi to sve funkcioniralo na terenu. Je li vojska obučena za policijske zadaće i civilno postupanje, te da li bi, usvoji li se ovaj zakon, policija praktički bila nadređena vojsci?
Gardašević kaže kako treba voditi tračuna da je principijelni predmet normiranja ovih dvaju zakona upravo mogućnost specijalnog korištenja hrvatskih Oružanih snaga u svrhu zaštite državne granice.
Predsjednica je vrhovni zapovjednik vojske
"S druge strane, prema članku 100. Ustava, vrhovni zapovjednik Oružanih snaga je Predsjednik Republike. To znači da je za njihovu uporabu, pa čak i u ovoj ograničenoj ulozi, potrebna odluka Predsjednika. Predloženim izmjenama dvaju zakona predviđeno je da bi u takvim iznimnim situacijama pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske postupali po uputama policije, dok bi samu odluku o pružanju potpore policiji od strane vojske donijela Vlada i to na prijedlog ministra obrane te uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike", kaže Gardašević.
Naglašava kako su tu vidljive dvije dimenzije postupanja. "Prvo, obzirom da bi funkcija vojske u ovoj limitiranoj ulozi bila svedena na pomoć policiji, odredba po kojoj bi vojska u ovoj limitiranoj ulozi bila svedena na pomoć policiji, odredba po kojoj bi vojska postupala po uputama policije ima smisla i sama po sebi nije nužno neustavna. Praktično bi to značilo da bi policija obavljala policijski posao zaštite državne granice, a pri tome bi koordinirala i (policijski) rad vojnih tijela koja bi joj u tome samo pomagala", kaže ovaj ustavni stručnjak.
Drugo što treba istaknuti, nastavlja Gardašević, jest to što vrhovni zapovjednik Oružanih snaga po definiciji mora zadržati svoju efektivnu kontrolu nad čitavim procesom korištenja vojske što bi značilo da Predsjednik Republike mora cijelo vrijeme biti suglasan s time da se vojska koristi na opisani način.
"Posljedično, suglasnost Predsjednika Republike u tom smislu ne bi trebala biti samo „prethodna“, kako se predlaže u dopuni Zakona o obrani. Ovo je bitan dio cijelog problema, a odnosi se na jednu opću ideju o tome da ovlasti pojedinih ustavnih tijela u međusobnim odnosima trebaju biti izbalansirane, da se moraju koristiti razmjerno potrebama te da ne smiju dovesti do uzurpacije vlasti", zaključuje Gardašević i podsjeća da je o tome na načelnoj teorijskoj razini nedavno pisao i profesor O tome je na načelnoj teorijskoj razini nedavno pisao i profesor Branko Smerdel u svojoj ustavnoj "Promemoriji"
Odlučivat će Ustavni sud?
Grbin podsjeća kako je sve to napisano u programu Vlade, kako kaže "crno na bijelo". "Ovdje se radi o provođenju onoga što je napisano u programu Vlade, što je ustvari uvođenje vojne države. Činjenica da je u koalicijskim pregovorima HDZ izgubio nadzor nad MUP-om i sada želi stvoriti paralelni sustav putem Ministarstva obrane. Sve je to jasno, crno na bijelo, napisano u programu rada Vlade koji je Sabor usvojio kada je izglasao povjerenje Vladi".
Dok oporba optužuje vladajuće da žele progurati koncept domovinske sigurnosti, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić kaže da će se predloženi zakon koristiti iznimno, "u izvanrednim okolnostima koi nadilaze kapacitete policije, a koji su kao takve utemeljene na analizi rizika za unutarnju sigurnost i procjenu prijetni koje bi mogle ugroziti sigurnost granica, kao i potencijalno izbijanja humanitarne krize uslijed velikog pritiska migranata na državnim granicama".
