'Za seriju potresa koja je na Kvarneru započela u utorak ujutro te se nastavila u četvrtak ne može se reći kada će i kako završiti', istaknuo je Snježan Prevolnik iz Seizmološke službe Hrvatske koji je za Novi List objasnio kako serija potresa može trajati danima te se može okončati slabim potresom, ali i jačim od svih dosadašnjih.
Ovakvi potresi kojima su svjedočili stanovnici Rijeke i okolnih područja, objašnjava seizmolog Prevolnik, uobičajeni su za Hrvatsku, osobito u tektonski aktivnijim područjima kao što je riječko, ali i u zagrebačko i dubrovačko.
'Na temelju dosadašnjih opažanja i praćenja magnituda potresa naša su predviđanja da se na riječkom području može očekivati maksimalna magnituda do 6,3 po Richteru, na zagrebačkom je području nešto malo više, odnosno očekivanja maksimalne magnitude su 6,5 po Richteru, dok je na dubrovačkom području to očekivanje najveće, jer tu maksimalna magnituda može iznositi i do 7,5 po Richteru. Ujedno je riječ o tri seizmički najugroženija područja u Hrvatskoj što se potresa tiče. U ta tri podrčja ubrajaju se šire riječko i zagrebačko područje te područje južne Dalmacije, od Metkovića do Dubrovnika', pojašnjava Prevolnik.
Nemoguće ga je predvidjeti
Nažalost prognoze za predviđanje potresa ne postoje. Nemoguće je utvrditi kada će se potres dogoditi te je nemoguće prognozirati kojom će jačinom udariti.
Voditelj Seizmološke službe Ivo Allegretti istakinuo je kako potresi koji posljednja dva dana tresu Kvarner nisu toliko snažni, ali su vrlo neugodni.
'Riječ je o jačini koja je ispod razine materijalnih šteta, ali je također riječ i o vrlo neugodnim potresima koji se javljaju nekoliko puta na dan te imaju posebno neugodan zvučni učinak koji mnogi opisuju kao eksploziju, dakle proizvode zvuk, a ništa se ne zatrese', navodi Allegretti.
Objašnjava kako bi najjači potres kojeg su seizmolozi predvidjeli da bi se mogao dogiti na riječkom području, onaj od 6,3 po Richteru, mogao izazvati velike materijalne štete osobito ako se dogodi pri površini zemlje.
'Postoje potresi koji se događaju na 500 kilometara dubine ili pak pod morem. Dakle, sve ovisi o tome gdje je epicentar. Ako je to daleko od naseljenog mjesta, onda su i mogućnosti za materijalne štete manje. Osjet jačine potresa subjektivna je stvar, jer ovisi o tome na kakvom se tlu i u kakvoj zgradi osoba nalazi te što u tom trenutku radi', pojašnjava voditelj Seizmološke službe.
Velik broj poziva
Dežurni su seizmografi tijekom utorka i srijede zaprimali pozive građana s Kvarnera koji su potres jače osjetili, a najjači u seriji bio je onaj u utorak u 22 sata i 42 minute koji je bio magnitude 3,7 po Richteru. Taj potres spada u prilično jake potrese jer je njegov procijenjeni intenzitet u epicentralnom području bio oko 5, što je definicija prilično jakog potresa.
Iako je riječ o potresu jačine koji je osjetio veći broj ljudi, Prevolnik napominje da se radi o intenzitetu potresa koji ne dovodi do materijalnih šteta. Taj je potres izazvao posebnu uznemirenost jer se dogodio tijekom noći kada nema aktivnosti te je sve mirno pa se sve jače čuje i osjeti nego za dana. Potrese su neki građani osjetili kao snažne udarce, od kojih su se zanjihali stropni ventilatori i svjetiljke, no ima i onih koji potrese uopće nisu osjetili.
Potrebna edukacija građana o potresima
Prevolnik savjetuje da bi se svatko trebao educirati o tome što su to potresi, kako nastaju i kako se ponašati te da bi se u tom slučaju panika među građanima smanjila. S činjenicom da je edukacija oko potresa potrebna slaže se i pročelnik područnog ureda Državne uprave za zaštitu i spašavanje Matko Škalamera koji upozorava da serije potresa nisu neuobičajena pojava te ističe da je Županijski centar 112 zaprimio više poziva građana nego inače.
'Ne treba dizati paniku. To što je serija potresa ne znači da će uslijediti nešto jače, a riječ je o pojavi koju nitko ne može predvidjeti. Mi već od 2005. godine redovito provodimo edukaciju po školama o tome kako se ponašati u slučaju potresa', ističe Škalamera.
