Vlada je pokrenula proceduru za donošenje potpuno novog zakona o radu. Objavljeni u ciljevi koji su motiv za donošenje novih propisa. Među njima za sada nema najave moguće liberalizacije kad su u pitanju ugovori na neodređeno vrijeme, iako su u samoj Vladi ranije najavljivali da će doći do promjena, a zauzvrat bi se trebao smanjiti rad na određeno vrijeme.
Izmjene ZOR-a
Nakon sedam godine ide se u izradu novog Zakona o radu i sve opcije su još uvijek otvorene. Reguliranje ugovora na određeno vrijeme, za koje Vlada priželjkuje i uvođenje odredbi koje bi i tim radnicima omogućili isplatu otpremnine, navedeno je kao prvi razlog za izmjene ZOR-a, piše Novi list. I dok Vlada u svom obrazloženju spominje čak i relativnu zabranu otkaza, te najavljuje mjere koje će smanjiti korištenje neopravdanih ugovora na određeno vrijeme i to kroz ograničavanje broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog rada, poslodavci su na konzultacijama tražili ''veću fleksibilizaciju ugovora o radu na određeno vrijeme, bez propisivanja dodatnih ograničenja za njihovo sklapanje''.
To je suprotno onome što Vlada želi postići. Vlada ističe da su kod sklapanja ugovora na određeno zapaženi primjeri zlouporaba, posebice nejednako postupanje prema ženama radi trudnoće i majčinstva.
''Stoga će biti potrebno provesti mjere koje će dovesti do smanjenja korištenja neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme, posebice onih izrazito kratkog trajanja, a radi pružanja veće sigurnosti radnicima izloženima prekomjernom sklapanju takvih ugovora. Time bi se utjecalo na smanjenje segmentacije na tržištu rada i sprečavanje prekarnog rada, a sve navedeno za posljedicu će imati i povećanje adekvatnosti mirovine zbog kontinuiteta karijera koje više neće biti isprekidane sklapanjem različitih privremenih ugovora'', navode u Vladi.
Vlada, pak najavljuje, a to traže i poslodavci, da joj je cilj zakonskih urediti rad od kuće i to u redovnim i izvanrednim okolnosti. Novi bi ZOR trebao urediti i ustupanje radnika u upućivanje na rad povezanim poslodavcima, te akcijski rad. Najavljuje se i uređenje rada u nepunom radnom vremenu jer u Hrvatskoj taj rad nije prepoznat i tako zarađuje samo četiri posto osiguranika.
Novi bi zakon o radu trebao urediti i godišnji odmor, plaću, odnosno što sve ulazi u njezin izračun, te jasno propisati kako je ona povezana s radnim vremenom. A trebala bi stići i definicija platformskog rada, odnosno rad ljudi koji, primjerice, preko platforme Uber nude taksi usluge, ali su po pitanju svojih radnih prava potpuno nezaštićeni.
Također osim što poslodavci traže veću fleksibilizaciju ugovora na određeno, predlažu da se u ZOR uvede mogućnost snižavanja plaće i drugih odredbi u slučaju izvanrednih okolnosti, bez potrebe mijenjanja ostalih odredbi o plaćama. Takav su prijedlog imali i na početku pandemije kad su predlagali suspenziju ZOR-a i mogućnost jednostranog snižavanja plaća, no prijedlog nije prošao, a u tvrtkama gdje postoje kolektivni ugovori poslodavci i sindikati su sami postigli takve sporazume, koji su uglavnom bili ograničenog trajanja. U prijedlogu nije navedeno što bi bile izvanredne okolnosti i tko bi odlučivao kad su one nastupile.
Omogućit će se i rad nakon 65 godine, i čini se da to ubuduće ne bi trebalo značiti automatski prestanak radnog odnosa, ako se poslodavac ne suglasi drukčije. Stiže, prema svemu sudeći, promjena odredbe po kojoj i nakon 65 godine poslodavca snosi troškove bolovanja za starijeg radnika.
