Dugoočekivani i novokoncipirani popis stanovništva počinje 13. rujna. Naime, prvi put će se građani moći popisati sami i to elektroničkim putem. Taj golemi posao popisivanja cjelokupne populacije nadzirat će i provoditi Državni zavod za statistiku.
"Prošli mjesec smo imali prijave za popisivače na području RH za terenski dio popisivanja. Potrebno nam je manje od 8000 popisivača i 1100 kontrolora. Zadovoljni smo odazivom, prije svega u slavonskim županijama. Ovaj tjedan je završena podjela prijenosnih računala za popisivače, još traje u Zagrebu gdje ih je najviše i počeli smo s njihovom edukacijom koja će trajati pet dana", otkrila je u RTL Direktu ravnateljica DZS-a Lidija Brković.
Dodala je da će svi oni koji su se odlučili baviti popisivanjem biti plaćeni, ali i da neće biti ekstra zarade. Naime, plaća se dobiva po učinku.
"Prosječno će zaraditi između 5000 i 6000 kuna i to će ovisiti o tome koje će popisne krugove zadužiti. Po učinku se mjeri, koliko popišeš toliko zaradiš. To će ovisiti o tome koliko će se u njegovu krugu građana sami popisati. Svaki popisivač će obići 250 kućanstava. Popisivanje ide u dva kruga od 13. do 26. rujna. U toj fazi će se svi građani RH koji koriste sustav e-Građani moći samostalno potpisati. Dovoljno je da je jedan član pristupio sustavu e-Građani. Nešto manje od 1.450.000 Hrvata koristi e-Građane i dovoljno je da samo jedna osoba u kućanstvu koristi sustav i ona će biti referentna osoba koja će popisati ostale u kućanstvu", objasnila je Brković.
Ne moramo pustiti popisivača u kuću
Popisni upitnik se sastoji od tri dijela u kojem se prikupljaju podaci o osobama, stanovima i kućanstvima, a Brković ističe da su pitanja jednostavna. Naglasila je da će popisivači obići sva kućanstva, popisala se ona elektroničkim ili redovitim putem. Građani čak neće morati ni pustiti popisivače u svoj dom.
"Osoba koja se samostalno popiše u prvoj fazi, na završetku uspješno završenog popisivanja dobit će kontrolnu šifru koju će slikati ili isprintati i dati popisivaču. Ne mora popisivača ni primiti u kuću, dovoljno je da mu da kontrolnu šifru", istaknula je ravnateljica DZS-a.
Prvi privremeni podaci bit će objavljeni dva mjeseca nakon popisa, a krajnji rok, koji je nametnuo Eurostat, jest 27 mjeseci nakon završetka referentne godine. Zbog toga, ali i metoda prikupljanja podataka, demografi sumnjaju u vjerodostojnost popisa.
"Popis se temelji na izjavi i popisivač nema pravo sumnjati u njegove podatke. Zavod je taj koji ima mogućnost tijekom obrade podataka, imamo na raspolaganju određene administrativne izvore podataka i sve ćemo kontrolirati.
Što se tiče uključivanja struke, potkraj 2018. sav popisni upitnik i pitanja poslana su na više od 50 adresa gdje je uključena znanstvena zajednica i relevantne institucije i svi su imali priliku izreći mišljenje. Zakon je bio u proceduri prošle godine, ove godine smo ga odgađali zbog epidemioloških razloga, išle su izmjene zakona. Trideset dana traje javno savjetovanje, komentare nismo dobili tako da su svi imali priliku reći što misle.
Pitanja su na mjestu
Zavod poštuje struku i međunarodne standarde, imamo regulativu vijeća i parlamenta i tako postupamo. Popisni upitnik se nije mijenjao u odnosu na prijašnje upitnike što je poželjno. Jedino na takav način podatke možemo uspoređivati u prostoru i vremenu. Promijenilo se pitanje o osobama slabije pokretljivosti. Maknuli smo ga iz upitnika jer smo zaključili da Hrvatski zavod za javno zdravstvo ima dobru bazu osoba s invaliditetom", istaknula je Brković i odgovorila na kritike da su pitanja previše detaljna.
"Prozivali su nas radi interneta. U današnje digitalno doba nije nam dovoljan podatak koristi li kućanstvo internet koji dobijemo jednom godišnje. Istraživanje o korištenju interneta u poduzećima i kućanstvima obavljamo jednom godišnje što mislimo da je puno potrebnije nego postavljati ta pitanja jednom u deset godina", dodala je i otkrila što misli o tome da nema pitanja o broju nekretnina u vlasništvu jedne osobe ili članova jednog kućanstva.
Koliko nas ima?
"To je popis koji popisuje stan, kućanstvo i osobu, ne imovinu. Naši građani mogu biti mirni. Svi naši podaci su statistička službena tajna, ne dajemo ih nikome. Niti jedan pojedinačni podatak iz DZS-a ne može izaći u pojedinačnom obliku, objavljuju se o agregiranom obliku i zaštićeni su temeljem Zakona o službenoj statistici. Građani mogu biti potpuno mirni što se tiče zaštite podataka", istaknula je.
Rekla je da je kod izjašnjavanja o nacionalnosti bilo i hajdukovaca na posljednjem popisu. "Bilo ih je četvero. Dinamovce nisam provjeravala", otkrila je.
Prema posljednjoj procjeni DZS-a, koja se inače radi dvaput godišnje temeljem prošlogodišnje analize i administrativnih izvora, u Hrvatskoj živi četiri milijuna i 36 stanovnika.
