Klinika za psihijatriju Vrapče i Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba organizatori su okruglog stola o prevenciji i liječenju ovisnosti u vrijeme Covida-19. Premda se predviđalo da će se konzumacija opijata smanjiti za vrijeme prvog lockdowna, stanje na terenu pokazuje sasvim drugačiju sliku.
Kako prenosi Večernji list, porastao je broj ovisnika o kokainu i amfetaminima te se bilježi i porast broja osoba koje konzumiraju sintetske kanabidoime. Učinci ovog posljednjeg su nepredvidivi i često vrlo opasni po život.
"Kada smo uspoređivali broj ovisnika koji se prijavio u psihijatrijsku bolnicu Vrapče ove godine tijekom srpnja i kolovoza, s istim razdobljem prethodne godine, možemo zaključiti kako je riječ o porastu od 25 do 30 posto. Također, tendencija većeg broja prijavljenih ovisnika u kliniku nastavila se i nakon ljeta, uslijed otvaranje barova i noćnih klubova te brojnih zabava po obali. Kao svi, tako smo se i mi morali prilagoditi novom načinu komuniciranja s našim pacijentima pa smo samo one najteže oblike hospitalizirali, a s ostalima smo komunicirali online, telemedicinom. Pokrenuli smo i online program A+ namijenjen pacijentima u apstinenciji kao podršku u vrijeme pandemije", rekao je na okruglom stolu dr. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.
Izazov za ovisnike tijekom drugog lockdowna
"Zbog pandemije smo počeli razvijati različite programe za online komunikaciju pa iako je broj fizičkih dolazaka u centar pao, povećao se broj online kontakata. U kratkom roku smo prebacili naša savjetovanja online i pripremili priručnik 'Radi na sebi' koji se može pronaći na stranicama Grada Zagreba u cilju prevencije ovisnosti kod mladih ljudi.
Ono što vidimo kao izazov kod ovog drugog zatvaranja jest kako spriječiti da dio stabilnih ovisnika ne poklekne i ponovno počne konzumirati droge", ističe dr. Mirjana Orban, voditeljica Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Postavlja se pitanje kako pokrenuti svoj život jer koliko god promjena bila teška, čak i ona na bolje, stajanje na mjestu nije rješenje.
Veća potrošnja određenih droga u Zagrebu
Već 10 godina se u metropoli prate urinarni biomarketi otpadnih voda iz kojih se vidi da je konzumacija određenih vrsta droga u glavnom gradu porasla.
"Kada uspoređujemo 2019. godinu s 2009. godinom koju uzimamo kao referentnu za ispitivane vrijednost, srednji dnevni protoci biomarkera kokakina su viši 5,4 puta, kanabisa 7,6 puta, MDMA 14 puta, a amfetamina za čak 50 puta. Potrošnja kanabisa i i kokaina okarakterizirana je jasnim rastućim trendom tijekom gotovo cijelog vremena istraživanja, posebice tijekom zadnjih nekoliko godina, dok se potrošnja sintetičkih stimulativnih droga stabilizirala", kazala je dr. Ivana Portolan Pajić, zamjenica pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo.
Korona-kriza povećala unutrašnju krizu
Osim o ovisnosti o drogama, na okruglom stolu raspravljalo se o ovisnosti o alkoholizmu, kockanju i klađenju, piše Večernji list.
"Vanjski uvjetovane krize, poput korona-krize, samo dodatno povećavaju unutrašnje krize u ljudima. Kako se raspada društvo, raspadaju se i ovisnosti, a svaka mentalna ovisnost je razlog unutarnje krize. Iako su se kasina i kladionice fizički zatvorili, oni djeluju online stoga su ovisniku o kocki i klađenju itekako dostupni. Strah povećava unutarnju potrebu za užitkom pa tako ovisnik u vrijeme ove krize još lakše poseže za svojom drogom, u ovom kontekstu kockom", naveo je dr.sc. Luka Maršić, profesor antropologije iz Klinike za psihijatriju KBC Sestre milosrdnice Zagreb.
Najčešća je ovisnost o alkoholu
Najčešća ovisnost u mnogim društvima je ovisnost o alkoholu, a samo u Hrvatskoj ima više od 200.000 liječenih alkoholičara.
"U životu svakog čovjeka razlikujemo očekivane i neočekivane događaje. S očekivanim događajima se znamo nositi, no kada je riječ o neočekivanim događajima poput gubitka voljene osobe, potresa ili pandemije, mi ne znamo kako ćemo reagirati. Nakon potresa u Zagrebu i s početkom pandemije koronavirusa neki naši građani su se odlučili po prvi puta u životu zatražiti psihijatrijsku pomoć. Sjetimo se samo snimaka pomahnitalog kupovanja alkohola prije prvog zatvaranja, kao da dolazi smak svijeta.
Kupovali su ga i ljudi koji nisu ovisnici, no na taj način su liječili svoju anksioznost te došli u zamku da i sami postanu ovisnici. Ovisnost je vezana za poremećaj nagrađivanja u mozgu, alkohol prvo uzimamo kao nagradu, a zatim da odgodimo negativne osjećaje, što već prelazi u ovisnost koja se mora liječiti", naglašava dr. Anto Orešković, voditelj Odjela za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan.
Kako prenosi Večernji list, poruka svih sudionika okruglog stola jest da niti jedna ovisnost nije rješenje problema i da bez obzira na to kakva je situacija u kojoj se osoba našla, da uvijek postoji drugi način. Najbolja prevencija potencijalnih ovisnosti jest potražiti psihološku pomoć u izazovnim vremenima.
