Na prosječnu potrošnju od 3300 kilovatsati, godišnji račun za struju će porasti za 231 kunu, što je više nego je dosad najavljivano. Kada se na to doda i PDV, ukupno će račun biti veći za 261 kunu. No, ovo nije jedina loša vijest jer, kako tvrde u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, odluka o skupljoj struji zapravo je udar na hrvatsko gospodarstvo.
Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, za Dnevnik.hr je rekla kako će poskupljenje struje od 15% za gospodarstvo značiti stvaranje domino-efekta kod grana i djelatnosti gdje je učešće troška električne energije značajno u ukupnim troškovima proizvodnje.
Među najugroženijima je kemijska industrija
"Sve industrije u svom procesu koriste, na ovaj ili onaj način, električnu energiju. Znači da će im to značajno povećati troškove, ali svakako među najugroženijim je kemijska industrija. Mogu navesti primjer jedne naše članice. To je Messer Croatia Plin gdje je učešće troška električne energije oko 60%. Imaju 230 zaposlenih radnika i na godišnjoj razini očekuju da će to biti trošak veći od pet i pol milijuna kuna. I hotelijeri ako produlje turističku sezonu, znamo da svi oni koji koriste hlađenje, veliki trgovački centri… Mislim da će u mnogo grana zadirati to povećanje i da će imati određene posljedice na gospodarstvo", rekla je Deranja.
Predsjednica HUP-a je mišljenja da će trošak novih poskupljenja donekle snositi sami građani.
"Neminovno, doći će do određenih promjena. Svaki razuman gospodarstvenik, kad ima tako neko iznenadno povećanje, odluči se za kompenzacijske mjere kako bi to amortizirao. Vjerojatno će doći do povećanja cijena najma u tim centrima. U primjeru firme koju sam navela, doći će do povećanja cijene plina i onda imamo domino-efekt. Neće poskupiti samo struja, nego i plin i drugi inputi koji su ovisili o nekom proizvođaču kojem je taj trošak bio značajan", izjavila je.
'Ostali smo zatečeni poskupljenjem'
Na pitanje hoće li novi troškovi uzrokovati otpuštanje radnika, Deranja je oprezno odgovorila da to u ovom trenutku ne možemo predvidjeti.
Rekla je da su iz HUP-a posljednje razgovore s Vladom vodili 30. lipnja i da je tada bilo govora o cijeni oko 7,5 kuna.
Naime, HUP je predlagao kompenzacijske mjere kako bi tako zaštitio velike potrošače električne energije, no možda veći problem od samog poskupljenja struje je taj što ono nije došlo postupno, već kao nagli udar na džepove građana.
"Smatramo da neradom dosadašnjih Vlada to se moglo uvesti mnogo prije, postupno, a ne naglo, odjedanput udar od 15%. Mislimo i da je u mrežnom sustavu moglo biti ušteda. Moglo se poraditi i na uštedama i na kompenzacijskim mjerama, da se ne napravi tako velik udar na velike potrošače. Međutim, dijaloga, iako smo članovi GSV-a od 30. lipnja, nije bilo do ove nagle odluke od 10,5 kuna s kojom smo ostali zatečeni".
