"Ovdje se očito radi o kozmetičkim izmjenama komunalne naknade koja bi očigledno u prvoj fazi trebala donijeti pravednije oporezivanje, a onda u perspektivi i otvoriti prostor da se težina poreznog tereta preselili s cijene rada", komentirao je za Danas.hr član našeg Stručnog timaJosip Tica s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Ministar financija Slavko Linić danas je, podsjetimo, predstavio dugo najavljivani porez na nekretnine ustvrdivši i uvjeravajući kako je taj porez dio jednog šireg plana oporavka hrvatskog gospodarstva. Konačni cilj tog puta jest, istaknuo je, rasterećenje plaća i smanje zdravstvenih doprinosa kroz oporezivanje po imovinskoj moći. Porez na nekretnine vodio bi se prema jedinstvenoj stopi od 1,5 posto, uz porezne olakšice na prvu (od 88 do 95 posto) i drugu nekretninu (od 70 do 85 posto). Uvele bi se i porezne olakšice na djelatnost (80, 60, 40 ili 20 posto) te porezna oslobođenja prema socijalnim programima. Treća nekretnina (u koju spadaju sve nekretnine koje nisu ni u kakvoj funkciji već zjape prazne) oporezivale bi se po punoj stopi poreza, bez ikakvih olakšica. Ovim se planira prisiliti banke i građevinske investitore, ali i ostale koji su u posjedu više nekretnina da ih stave u funkciju. Čim se nekretnina stavi u funkciju, ona pada u niži porezni razred, te se na nju primjenjuje porezna olakšica.
Kod nekretnine u kojima nisu sređeni vlasnički odnosi (primjerice one dobivene nasljedstvom) teret poreza pada na korisnika nekretnine, a ukoliko nema ni njega, obveznik poreza postaje sama nekretnina. Ne plati li se porez, na nekretninu se knjiži Porezna uprava.
Prezentaciju Prijedloga Zakona o porezu na nekretnine možete pročitati OVDJE.
Audiozapis prezentacije Prijedloga zakona o porezu na nekretnine možete čuti OVDJE.
Krećemo li se u dobrom smjeru?
Tica drži ovaj porez dobrim korakom.
"Mislim da su stvari s ovim potezom krenule u dobrom smjeru, jer ovo je bio ključni problem u Hrvatskoj koji je stvarao poremećaj u čitavom gospodarstvu. Osim što je porezno pravedan, on će ubrzati i legalizaciju nekretnina, ali i stati na kraj iznajmljivačima stanova na crno", kaže nam Tica. Odnosno, kako je objasnio Linić, nekome tko iznajmljuje stan bit će u interesu ga prijaviti jer će na njega u tom slučaju imati poreznu olakšicu i plaćat će znatno manji porez. Ne prijavi li podstanara u stanu, plaćat će porez po poreznoj stopi bez olakšice.
Ciljevi poreza
"Koliko vidim iz Linićeve prezentacije, ključan cilj ovog poreza jest pojeftiniti trošak rada u Hrvatskoj jer je u planu ukinuti prirez koji primjerice u Zagrebu iznosi 18 posto, te zamijeniti te prihode porezom na imovinu. Odnosno veći bi se teret preselio na one koji žive od kapitala i nekretnine, a smanjio onima kojima je u kućanskim prihodima dominantna plaća", napominje Tica.
Prema ocjeni Tice, osim gore iznesenog, porez na nekretnine trebao bi uravnotežiti tržište da napokon profunkcionira prodaja i da građevinska industrija počne raditi. "E sada, pitanje je od kojeg će se trenutku nekretnine smatrati gotovima, izgrađenima. Tu uvijek postoji opasnost od rupa u zakonu, i na to valja paziti", kazao je Tica.
Pitali smo ga i za njegovu konačnu ocjenu ovog poreza.
"Kada govorimo o onome što bi taj porez trebao biti u perspektivi, ocjena je jako visoka. Međutim, ide se polaganim koracima, s ublaženom verzijom. Nadao sam se da bi se ovo što se najavljuje u perspektivi moglo napraviti odmah, no ovim olakšicama se očito ide na to da će obveza plaćanja ostati približno ista", ističe Tica.
A koje su njegove zamjerke?
"U početnoj fazi trebalo je ukinuti ili smanjiti porez na promet nekretninama i zamijeniti ga porezom na nekretnine. Tome sam se, recimo, nadao", kaže Tica.
S druge strane, ističe, ovaj bi porez pridonio i decentralizaciji Hrvatske jer sav novac ostaje u proračunu lokalne samouprave. "Ako želite slobodu odlučivanja, onda morate imati i prihoda za raditi na razvoju te porezne jedinice. Najveći dobitnik ovog poreza na nekretnine bit će svakako primorske jedinice lokalne samouprave kojima će se proračun prilično povećati, dok će grad Zagreb ostati na prosjeku. Najveći problemi i dalje će biti u kontinentalnoj Hrvatskoj", zaključuje Tica.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
