PORAZNO: /

Čak 69 posto Hrvata nema ušteđevine s kojom bi dva mjeseca mogli platiti hranu i režije. Opet smo na dnu Europe...

Image
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL/iLUSTRACIJA

Istraživanje znanstvenika s belgijskog instituta Bruegel otkrilo je da čak 18 posto odnosno 400.

12.8.2020.
21:30
Hrvoje Jelavić/PIXSELL/iLUSTRACIJA
VOYO logo

Milijuni građana Europske unije bez državnih pomoći ne bi moglo preživjeti niti dva mjeseca bez prihoda ili platiti račune, jer sami nemaju dovoljno ušteđevine. Od svih članica EU, najgora je situacija u Hrvatskoj, gdje 18 posto odnosno 400.000 ljudi ili skoro petina pučanstva ne bi imala za hranu i režije ako bi im se mjesečni prihodi prepolovili, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje Catarine Midões i Matea Seréa s briselskog instituta Bruegel.

Nije utješan ni podatak koji je istraživanje "Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera" ponudilo o tome da čak 69 posto hrvatskih građana nema ušteđevinu kojom bi mogli dva mjeseca financirati hranu i režije, piše Globus.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
NEDAVNI REKORDER VAPI ZA POMOĆ OD DRŽAVE: /

'Sad je samo bitno da mi koji smo najpogođeniji preživimo i da se što više kolega izvuče'

Image
NEDAVNI REKORDER VAPI ZA POMOĆ OD DRŽAVE: /

'Sad je samo bitno da mi koji smo najpogođeniji preživimo i da se što više kolega izvuče'

Litvanci u sličnoj situaciji

Onih koji u EU ne bi mogli financirati hranu i režije da im se prihodi odmah prepolove ima svega dva posto, dok je nama najbliža Litva sa 16 posto ljudi koji bi se smanjenjem prihoda našli u bezizlaznoj situaciji. S druge strane, u Latviji i Sloveniji od toga treba strahovati osam posto građana, u Grčkoj pet posto, a u Austriji i Finskoj malo iznad nula posto.

Bez ušteđevine dovoljne za dva mjeseca živi 25 posto Europljana. Po tom je pitanju jedino u Litvi gora situacija nego u Hrvatskoj. Ondje dostatnu ušteđevinu nema čak 76 posto građana. Na to da će im spremljeni novac trajati barem dva mjeseca ne može računati ni 58 posto Slovenaca, dok svega 10 posto Austrijanaca ili Maltežana nije uštedjelo dovoljno novca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nužne državne mjere

Znanstvenici s instituta Bruegel ispitali su i kako su pojedine članice EU tijekom karantene funkcionirale na socijalnom planu, odnosno kako su ljudi koji su privremeno ili trajno ostali bez posla preživljavali i koliku je ulogu u tome imala država. U istraživanju se navodi da je u svih 27 članica EU BDP u prvom kvartalu ove godine pao za 3,5 posto, dok je stopa nezaposlenosti u ožujku bila 6,6 posto, a u travnju je bez posla ostalo još 400.000 ljudi,

Nameće se zaključak da stanovnici bogatijih europskih zemalja mnogo manje od Hrvata ovise o državnim subvencijama za očuvanje gospodarstva i radnih mjesta tijekom koronakrize. No, bez te državne pomoći mnoge tvrtke bi bile prisiljene smanjivati plaće i masovno otpuštati radnike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo