Hrvatska poljoprivreda, nažalost, nije sposobna prehraniti svoje pučanstvo pa naš stol i dalje ovisi o uvozu. Osvijestili smo to dobro i u koronakrizi.
Mjere Ministarstva poljoprivrede su gašenje požara čašom vode, a novo iznenađenje tek stiže. Ponovno se mijenja Zakon o poljoprivrednom zemljištu pa rat za hektare tek počinje.
Jedan je komad zemlje obrađen, do njega je zapuštena šikara. No, ARKOD pokazuje da je više godina neobrađivanih tri hektara državnog zemljišta u zakupu. I da zakupac za njih uredno dobiva poticaje!
Par slavonskih općina dalje na ovoj farmi ne mogu dobiti hektare koje bi obrađivali i hranili stoku.
"Ništa više mi ne treba zemlje nego što je zakon propisao. Ako je zakon propisao hektar po grlu onda bi se to trebalo dogoditi", poručio je Jakob Vukovac, stočar iz Velike Kopanice.
Ali se ne događa. Loptanje sa zemljištem traje još od 2018. kada je donesen novi zakon u mandatu Tomislava Tolušića. Poljoprivrednici se žale da do zemlje ne mogu doći.
"Nije postojao zastoj. 440 programa raspolaganja je došlo do Ministarstva poljoprivrede od kojih je 235 dobilo suglasnost, a od devetog mjeseca objavljeno je oko 50 natječaja", rekla je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Iako tijekom ove godine putem javnog natječaja ni jedan hektar zemljišta nije dodijeljen, ministrica kaže:
"Programima koji su dobili suglasnost je obuhvaćeno oko 215 tisuća hektara", rekla je Vučković.
Međutim tih 215 tisuća hektara ne mogu biti date na korištenje jer se upravo rade izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Onaj koji je na snazi i predložene izmjene s kojima se žuri međusobno se sudaraju.
"Treba osloboditi zemlju za stočare, treba dodijeliti stočarima i to povezati s produktivnošću, ali razumijem i zahtjeve posjednika koji su uredno plaćali zakup i provodili sve programme", izjavila je Vučković.
Tko će dobiti zemlju: stočari ili dosadašnji posjednici? Nove izmjene favorioziraju dosadašnje posjednike.
"Sami proizvođači su se zabrinuli jer je na prvo mjesto došao stalni posjednik prije deset godina znao kakve su brojke, uništeno je 50.000 proizvođača hrane", rekla je Ružica Vukovac.
Podsjeća da su se manipulacije ignorirale.
"Imamo ljude koji su kada su dobivali zemljište su obećavali stočarsku prozivodnju kada bi ulazili u posjed nakon što su postvarili prednost rasporadavali je, davali u klaonicu i prešli na ratarstvo", izjavila je Vukovac.
Zemlje koja bi mogla ići i jednima i drugima jednostavno nema, hrvatsku agrarnu pomirbu ministrica vidi ovako.
"Oni posjednici koji su doista ispunjavali svoj gospodarski program moraju imati prioritet. Nije dovoljno za prioritete ispunjavati obveze plaćanje nego i gospodarski program", poručila je Vučković.
Provode li se doista programi koji su poljoprivrednici dali, ministarstvo poljoprivrede sa svojim je službama mogla i ranije kontrolirati. A ne opet mijenjati Zakon o poljoprivrednom zemljištu.
Devetnaesti se, rekordni put, mijenja Zakon kojim se odrađuje tko će dobiti pravo raspolaganja hektarima. I dalje će, i u izmijenjenom zakonu, odluka biti na jedinicama lokalne samouprave. Recimo načelnicima općina.
U stvarnosti to može značiti i moguću korupciju, nejasne kriterije i nesigurnost
"Mladima se mora sigurna zemlja, mi privatno on uvijek iznisli, nisi siguran, ne možeš mići u program kad nisi siguran za sutra", poručio je Mato Mikleušević.
Kako bi sutra moglo izgledati?
"Korona je to pokazala, mnogima će prosvjetili pamet da vide da smo potrebni, a mnogi još misle preko granice ćemo pa ćemo se nahraniti", poručio je Vukovac.
Farma Jakoba Vukovca posljednja je u Velikoj Kopanici. Nada se da nakon novih zakonskih izmjena neće morati posljednji ugasiti svjetlo.
