Polovica maturanata uopće ne razmišlja o studijima koji bi na bilo koji način bili vezani uz prirodne znanosti ili tehničku struku, navode predstavljači.
Državna matura sve više dobiva na značenju
Naveli su i kako ovogodišnje istraživanje pokazuje da državna matura sve više dobiva na značenju. Oko 39 posto mladih ne ide ni na kakav oblik priprema za maturu, a na pripreme ih ide do 33 posto, ističu predstavljači.
Napominju i da se smanjio broj maturanata koji točno znaju što upisati (sa 62 posto prošle godine na 58 posto ove) te dodaju da se s 19 na 24 posto povećao broj studenata koji bi nakon iskustva studiranja promijenili ono što studiraju.
Studenti su, kako navode, ove godine smanjili prosječnu ocjenu svojim fakultetima s 3,91 na 3,84.
Kad maturanti razmišljaju na koju će se visokoškolsku ustanovu upisati, trećina ih navodi ukupne troškove studiranja, a uz to oko 32 posto ih navodi značenje odluke o mjestu stanovanja.
Osobni afinitet vrlo važan
Voditelji istraživanja navode i kako je osobni afinitet snažan motivator za odabir studija jer se 85 posto ispitanika za studij odlučuje po svom afinitetu.
Na pitanje koji fakulteti predstavljaju njihov prvi izbor najviše ih je navelo ustanove Sveučilišta u Zagrebu - Filozofski fakultet, Ekonomski fakultet te Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.
Rezultati istraživanja pokazuju i da su maturantima bila zanimljivija strana tržišta rada od hrvatskoga, kao i to da svaki četvrti brucoš razmišlja o promjeni studija.
Istraživanje su drugu godinu za redom proveli portal srednja.hr i Visoko učilište Algebra na uzorku 1500 maturanata. Istraživanje je rađeno od 5. do 20. svibnja korištenjem facebook aplikacije, a istraživanju su se odazvali maldi rođeni između 1994. i 1996. godine.
