Kako se izborna kampanja za Europski parlament ne bi pretvorila u trolanje i širenje dezinformacija, Gong je u utorak pozvao Državno izborno povjerenstvo (DIP) i Ministarstvo financija da u obrascima za izvještavanje i uputama o financiranju promidžbe propišu da je oglašavanje na društvenim mrežama medijsko oglašavanje i da kao takvo treba biti posebno iskazano u financijskim izvješćima o troškovima izborne promidžbe.
Novim Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, limit potrošnje na ovim izborima gotovo je utrostručen - s 1,5 na 4 milijuna kuna. Istovremeno, stari pravilnik i obrasci za izvještavanje o financiranju promidžbe ostaju na snazi jer je zakon, suprotno Kodeksu dobre prakse u izborima Venecijanske komisije, donesen par dana uoči raspisivanja izbora, a prema njemu novi pravilnik treba biti donesen najkasnije do 23. travnja.
Osim što su već prozvani izborima koji bi mogli biti najviše hakirani, poziv na transparentnost u vođenju kampanje za Europski parlament potaknut je i nedavnom istragom Uskoka zbog utaje poreza putem tvrtke "Napredni modeli", koju je HDZ angažirao u kampanji za parlamentarne izbore 2015. godine, ističe Gong.
"Usluge za kojoj je tvrtki isplaćeno 1,7 milijuna uključivale su trolanje na društvenim mrežama i preuzimanje popularne facebook stranice, čijih je gotovo 100.000 pratitelja time nesvjesno i nimalo transparentno bilo izloženo političkoj propagandi. Istovremeno, troškovi oglašavanja na facebooku u financijskom izvješću o troškovima promidžbe HDZ-a nigdje se ne spominju", ističe se u priopćenju.
Gong je tijekom javnog savjetovanja o nacrtu prijedloga zakona upozoravao kako bi pojam "medijsko oglašavanje izborne promidžbe" trebalo proširiti tako da obuhvaća i društvene mreže, obzirom na sve veća i nimalo transparentna ulaganja u taj vid oglašavanja. Prijedlog je odbijen, no Gong će ga ponoviti i u e-savjetovanju o pravilniku.
Na rizik netransparentnog financiranja oglasa na društvenim mrežama Gong je upozorio i u preporukama za tijela javne vlasti koje su proizašle iz rasprava na međunarodnoj konferenciji o prijetnjama demokraciji na internetu u veljači ove godine.
Tu je i rizik financiranja oglasa iz inozemstva koje je u Hrvatskoj zabranjeno, a novi zakon ne uvodi nikakve mehanizme za praćenje izvora financiranja političkih oglasa na društvenim mrežama, upozorava Gong.
