Ivan Čehok je prije šest godina morao dati ostavku na mjestu gradonačelnika Varaždina. Bio je u pritvoru nakon što je USKOK protiv njega pokrenuo postupak jer je Čehok oštetio grad za pedesetak milijuna kuna. Šest godina kasnije, postupak protiv Čehoka i dalje traje, no on se nesmetano vraća na političku scenu pa je u prvom krugu lokalnih izbora dobio najviše glasova.
Sličan je i slučaj Ivice Kirina koji je u prvom krugu lokalnih izbora dobio najviše glasova u Virovitici iako mu se sudi za aferu Fimi media. Radimir Čačić koji je zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnim ishodom također odležao u zatvoru, isto će u drugi krug lokalnih izbora, a mogao bi postati župan Varaždinske županije. Provale u automobile ne sprječavaju Krešu Beljaka da bude gradonačelnik Samobora, a tu je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je još jednom dobio najveći broj glasova unatoč vremenu provedenom u Remetincu i brojnim istragama.
Šiber: U Hrvatskoj je niska razina političke kulture
Postavlja se pitanje kako to da Hrvati ne kažnjavaju takve političare već ih iznova biraju, a politički psiholog Ivan Šiber kaže da razlog leži u niskoj razini političke kulture te da je potrebna cijela jedna generacije kako bi se uspostavile demokratske vrijednosti, piše Deutsche Welle.
'Hrvatska je konzervativno društvo i ljudi ovdje jednostavno prelaze preko toga', rekao je Šiber.
Za takvo je ponašanje birača odgovorno i pravosuđe koje posao radi vrlo sporo pa građani postaju tolerantni na takvo ponašanje kad se konačne odluke vezane uz postupke odugovlače.
I bivša premijerka Jadranka Kosor kaže da građani nemaju povjerenja u pravnu državu te da nijedan veliki korupcijski predmet kod nas nije završen pravomoćnom presudom.
'U našem društvu dokazani ratni zločinci dobivaju počasti, presude se poništavaju temeljem nekih vrlo čudnih kriterija, a Ustavni sud promptno reagira jedino ako se radi o njegovim vlastitim problemima. Što drugo onda trebamo očekivati od građana?', rekao je Ivan Šiber.
Kosor pojašnjava da građani nemaju povjerenje u sustav, pa dolazi do empatije s onima koji imaju probleme sa zakonom i zbog toga staju na njihovu strani i daju im glas.
'U Hrvatskoj je svatko nekome kum'
Nema iznimki s obzirom na razvijenost dijelova zemlje, a Šiber kaže da su tradicionalnija društva tolerantnija prema neprihvatljivom ponašanju. U razvijenim je društvima drukčije: u slučaju, primjerice, plagijata, kažnjen biva i onaj koji je plagirao i onaj koji mu je nadređen, dok se kod nas svi brane, a isto je i kada se radi o korupciji.
'A u Hrvatskoj je svatko nekome kum. Uzmimo samo slučaj ministra financija Zdravka Marića. Riječ je o dobrom stručnjaku, ali neshvatljivo je da zbog Agrokora nije sam odstupio, čime bi i premijeru olakšao poziciju. Obrana 'svojih' po svaku cijenu nije odraz političke snage, odvažnosti i autoriteta, nego odsutnosti elementarne političke mudrosti. Aktualna kriza vlade, dakle, nastala je iz potpuno nepotrebnog razloga, što ne znači da ne bi nastala iz nekog drugog', objašnjava Šiber za Deutsche Welle.
Osim toga, dolazi i do izmjene zakona kako bi se pravomoćno osuđeni mogli ponovno kandidirati na izborima, primjerice, lex Vlahušić.
'Da apsurd bude veći, Vlahušić, koji nije mogao biti kandidat za gradonačelnika, sutra može postati saborski zastupnik i premijer', kaže bivša premijerka Jadranka Kosor, koja za stvaranje empatije s osuđenim političarima krivi i medije. Kaže da se jedan dio medija ponaša kao da problem ne postoji.
