To znači da neka djela treba izbrisati, a neka nova napisati, i sve to tako da postoji kontinuitet između staroga i novoga, piše Večernji list.
U protivnom, ako kontinuiteta ne bude, po formuli nužne primjene blažeg zakona, primjerice Miroslav Kutle, protiv kojega se po sudovima još vuče najmanje deset postupaka, bio bi svega oslobođen preko noći.
Zbog toga se u radnoj skupini za izmjene Kaznenog zakona u posljednje vrijeme vode vrlo žive i žučne rasprave, katkad na granici svađe.
"Izmjena kaznenog zakonodavstva koje se odnosi na gospodarski kriminal nužna je da bi se uklonili ostaci socijalističkoga pravnog sustava i da bi se naše zakonodavstvo uskladilo s pravnom stečevinom Europske unije i pravom modernih europskih država", kaže dr. Petar Novoselec, jedan od članova radne skupine za izmjenu KZ-a.
Govoreći u grubim crtama o tome što ne valja u zakonu koji imamo (jer još nema rješenja koja bi radna skupina prihvatila, nego su svi prijedlozi otvoreni), dr. Novoselec kaže da se u nas poduzetnici izjednačuju s državnim službenicima, a kaznena djela protiv tržišnog natjecanja (takozvano kartelno kazneno pravo) ne samo što nisu usklađena s europskom pravnom stečevinom, nego čak ni s našim Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja.
"Gospodarska su kaznena djela i s pravnotehničke strane loše oblikovana, što uzrokuje njihova preklapanja i otežava primjenu u praksi. U nekim slučajevima nastaju i praznine jer u zakonima nisu predviđena odgovarajuća kaznena djela", kaže dr. Novoselec.
Na pitanje što to druge zemlje imaju, a mi ne, dr. Novoselec kao jedan od primjera navodi da u nas nije predviđeno kazneno djelo prijevare u postupku javne nabave kad je unaprijed dogovoreno da naručitelj prihvati određenu ponudu, što je pogodovanje određenom natjecatelju.
"U Njemačkoj to je posebno kazneno djelo, 'dogovori kojima se ograničava natjecanje pri javnim nabavama'", kazao je dr. Novoselec, piše Večernji list.
Radna skupina razmatra i ideju da se kao ključno djelo iz gospodarskoga kriminala uvede "zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju".
To djelo čine predstavnici menadžmenta ako krše dužnost zaštite imovine koja im je povjerena prouzročivši štetu društvu koje zastupaju.
Upravo je ovo djelo izazvalo polemike među članovima radne grupe jer neki članovi, posebice državni odvjetnici, upozoravaju da se propisuje nanošenje štete, ali ne i nelegalno pribavljanje koristi. Upiru da je baš tu linija na kojoj bi mogao puknuti kontinuitet između aktualnog i budućeg zakonodavstva, a to bi u konačnici značilo oslobađanje trenutačnih sumnjivaca za lopovluk u gospodarstvu.
Ideja je da novo kazneno djelo "zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju" obuhvati četiri postojeća kaznena djela koja bi se izbrisala: zlouporabu položaja i ovlasti, nesavjesno gospodarsko poslovanje, zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju i sklapanje štetnog ugovora, piše Večernjak.
Prethodni članci:
arti-201005090356006 arti-201004150036006 arti-201004080712006
