RTL već godinu dana uporno izvještava o muljanju s muljem u zagrebačkom pročistaču otpadnih voda. I sada, čini se, problem stiže na naplatu i to građanima Grada Zagreba. Nezamislive količine mulja koje su ondje taložene 10 godina moraju se od tamo maknuti i to po cijeni oko 35 milijuna eura, tvrde stručnjaci.
Pola milijuna tona mulja leži na rubu Zagreba. Ta se količina otpada nakupljala kroz proteklih deset godina u pročistaču otpadnih voda na Žitnjaku. Rezultat je to uglavnom stavljanja problema pod tepih. Sav taj mulj, odavno je trebao biti odvežen i adekvatno zbrinut.
"Problem te priče je danas naći kamo s tim materijalom budući da su svi kapaciteti po cijeloj Europi popunjeni. Po nekoj mojoj slobodnoj procjeni moglo bi se to, i mi bi kao poduzeće to mogli zbrinut recimo u nekih 4 do 5 godina", kazao je Zoran Matić, direktor tvrtke Kemis Termoclean.
I to će sve naravno morati platiti građani grada Zagreba i to skupo, oko 70 eura po toni!
"Samo je pitanje sad kad pomnožite tih 70 eura s tih petsto tisuća mislim da dolazimo na nekih 35 milijuna eura. Naravno pitanje je tko to može platit. Dakle 35 milijuna eura za uklanjanje kompletnog tog mulja? Nažalost građani grada Zagreba sve plaćaju pa isto i takve stvari", dodaje Matić.
Preprodaja, odlaganje...
RTL već godinu dana izvještava o netransparentnosti oko mulja. Prvo su tvrtke taj mulj preprodavale poljoprivrednicima u Međimurje i nelegalno ga tamo odlagali, pa u ostali bez dozvola, onda je ista ta tvrtka opet dobila posao odvoza tog mulja. Dobili su prekršajne prijave od Ministarstva, kazne, ali i dalje posluju.
"Tko će to zatvorit kad su svi praktiči od početka od gradonačelnika upleteni u tu jednu veliku mrežu koja ne može, ako se držimo propisa, onda bi to sve trebalo na jedan drugačiji način", kaže Bojan Zmaić, stručnjak za otpadne vode.
Problematika odvodnje
Praktički se može reć da bi svaki uređaj za pročišćavanje trebao bit zatvoren jer nema riješenu problematiku odvodnje. Priznaje to i sam ministar Čorić. Svi su u istom problemu, a inspekcije na terenu, samo što naočigled svima gledaju kroz prste.
Inspekcija izlaskom na teren utvrđuje postojeće stanje i daje mjere koje se u određenom razdoblju trebaju provesti i pretpostavljam da će po isteku tog roka inspekcija ponovno izaći na teren. Ono što želim naglasiti da niti grad Zagreb niti jedna druga jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj nisu u povlaštenom položaju.
Nisu ni građani u povlaštenom položaju jer će sav taj nemar lokalnih i državnih vlasti platiti iz svog đepa.
Inspekcije zaštite okoliša su od Grada Zagreba zatražile da im se dostavi plan uklanjanja tog otpadnog mulja. Grad im je to ostavio, no inspekcije su to vratile na doradu i u ponedjeljak je krajnji rok kada će se znati kakav je plan ukljanjanj tog mulja.
'500 tisuća tona mulja ne može preko noći ukloniti'
Na pitanje što stoji u planu i što je inspekcija zatražila od Grada pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo Mirka Jozić kazala je kako su dobili upute za uklanjanje mulja. Dodaje kako je logično da se 500 tisuća tona mulja ne može preko noći ukloniti.
"Mi ćemo pojačati odvoz prema postojećem ugovoru. Želim naglasiti kako smo ponosni na svaku tonu mulja koja je izvučena iz otpadnih voda jer smo zaštitili donji tok rijeke Save, samim tim i podzemne vode i naš vodonosnik i tlo i sve ono što je povezano s otpadnom vodom. Mi ćemo pojačati odvoz no to se neće moći napraviti tako brzo", poručila je Jozić.
Komentirajući iznos koji bi grad, odnosno građani Zagreba trebali platiti za sanaciju mulja, Jozić kaže kako ne zna tko je radio te projekcije te kako bi sanacija mulja koštala preko 100 milijuna eura.
"Jer da je 35 milijuna eura, mi to već sada riješili. S obzirom na to da nemamo nikakve propise, niti EU sredstva niti ikakve planove nama je došla tvrtka DOKING i predložila da razvije proizvod za nas - jedno postrojenje koje bi Grad Zagreb koristio za sanaciju mulja. S gradonačelnikom je napravljeno nekoliko sastanaka na tu temu i mislim da smo blizu rješenja. Dobili smo potvrde znanstvenih institucija, određena ispitivanja su napravljena. Formirat ćemo tvrtku u većinskom vlasništvu Grada Zagreba gdje bismo financirali izradu jednog takvog postrojenja i povjerili je jednoj od naših najinovativnijih tvrtki u Republici Hrvatskoj koja se dokazala više u inozemstvu nego na domaćem terenu. To bi trebao biti jedan pozitivan primjer kako se rješavaju lokalni ali i nacionalni problemi", kazala je Jozić.
