Zadnji veliki događaj hrvatskog predsjedanja Europskom unijom jest videokonferencija europskih čelnika, a na tom sastanku na vrhu prvi se put razgovaralo o planu za oporavak i prijedlogu višegodišnjeg proračuna Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027.
Premijer Andrej Plenković poručio je nakon sastanka kako je bilo izvanrednih događaja tijekom hrvatskog predsjedanja koja nisu očekivali, a s kojima su se nosili na najbolji mogući način u cilju osiguranja rada Vijeća Europske unije.
O završnici najneobičnijeg predsjedanja više zna Ilija Radić.
Otprije se zna da bi Hrvatska iz Europskog plana za oporavak od pandemije vrijednog 750 milijardi eura mogla dobiti deset milijardi. Jesmo li danas bliže tom cilju?
Službeno je odgovor: "Ne". Naime, prijedlog Europske komisije i dalje je - prijedlog.
Postoje protivljenja nekih zemalja članica jer koliko god Hrvatskoj tih deset milijardi zvuči privlačno, onima koji bi taj iznos trebali platiti, primjerice Austrija, Ninozemska, Švedska ili Danska, njima to baš i ne zvuči kao dobra ideja. Danas se prvi put na videosummitu razgovaralo o tome.
Nakon summita premijer Plenković je rekao da prigovori tih štedljivih zemalja, kako ih se zove u okvirima EU, nisu nepremostivi.
Danas se prvi put govorilo i o višegodišnjem financijskom okviru iz kojeg bi Hrvatska trebala dobiti više nego u posljednjem, odnosno 11 i pol milijardi eura.
Dakle, zajedno s Fondom za oporavak gospodarstva Hrvatska bi u sljedećih sedam godina ukupno trebala dobiti iznos svojega godišnjeg proračuna.
Videosummit je posljednji veliki događaj tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europe, a 1. srpnja službeno ga predajemo Njemačkoj.
