Nakon dvomjesečne ljetne stanke Hrvatski sabor započeo je redovno jesensko zasjedanje koje prema Ustavu traje do sredine prosinca. Zasjedanje je otvoreno i 'aktualnim prijepodnevom'. Sabor će bez prekida zasjedati do 12. studenoga, nakon čega će napraviti stanku zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Zastupnici se u Sabornicu vraćaju 24. studenoga.
>>>>Pratite uživo:
13.06 - Krešo Beljak (HSS) pitao je Plenkovića je li upoznat sa situacijom da je predsjednik Sabora Gordan Jandroković navodno ljetos počinio dva kaznena djela. Dana 5. kolovoza, kako kaže Beljak, jedan HDZ-ov simpatizer tražio je od drugog HDZ-ovca Jandrokovićev broj da ga nazove i čestita mu Dan domovinske zahvalnosti. Broj je dobio i nazvao ga je, a onda ga je Jandroković navodno sasuo salvom najvulgarnijih uvreda i prekinuo mu vezu. Već idući dan, čovjek koji je zvao Jandrokovića završio je na obavijesnom razgovoru jer ga je Jandroković prijavio policiji koja ga je pak osumnjičila za kazneno djelo prijetnje.
"Postoji sumnja da je Jandroković počinio kazneno djelo lažnog prijavljivanja kaznenog djela i kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti", rekao je Beljak na što mu je Plenković odgovorio:
"Nije mi to poznato. Ne znam kakvo je ovo pitanje za aktualni sat, tu vam je Jandroković pa može nešto reći o tome. Nemam vam što reći na ovo koliko god kreativan budem. Za razliku od vas, ja sam OK, nadoći će HSS na desni centar kad-tad."
Beljak mu je rekao da je on jako dobro pa objasnio o čemu je govorio:
"Oštećena osoba je Jandrokovića oslovila s gospodine Njonjo. Mislila je da će to biti simpatično, nije smatrala da će to za njega biti uvreda, a kamoli prijetnja.
Jandroković je Beljaku rekao da mu na sve to nema što reći.
Je li odbijanje testiranja osnova za otkaz?
12.55 - Branka Juričev-Martinčev (HDZ) ministricu turizma Nikolinu Brnjac pitala je kako će nam na turizam utjecati činenjenica što smo sada crveni na karti ECDC-a?
"To nije utjecalo na turistički promet. U rujnu bilježimo veći promet nego u rekordnoj 2019. godini. Imamo veći broj noćenja i veću vrijednost fiskaliziranih računa. Možemo biti zadovoljni rezultatima. Za srpanj i kolovoz vrijednost računa bila je veća za 13 posto. Radimo i na strategiji održivog turizma do 2030. godine. I mjere Stožera važne su za ove turističke rezultate", rekla je Brnjac.
12.29 - Zastupnik Stipo Bartulica (DP) ministra zdravstva Vilija Beroša pitao je može li odbijanje testiranja na Covid za djelatnike u zdravstvu (gdje će biti obvezne Covid potvrde ili testiranje na Covid) biti osnova za otkaz?
"Virus trenutno vodi u ovoj bitki iako ne vjerujem da će biti pobjednik. Vjerujem da možete zamisliti da je osnovni postulat omogućiti sigurnost pružanja zdravstvene zaštite. Nitko ne želi otići u nesigurno okruženje u zdravstvu. Potvrda nije nešto što je optimalno, ali najbolji je trenutačni instrument za postizanje sigurnosti. Za necijepljene smo uveli mogućnost testiranja, radimo sve da ne vršimo pritisak. Mislim da je ovo nužan korak u kontektsu rastućih brojeva. Ako netko odbije testiranje, a ono mu je plaćeno, ne vidim racionalan razlog za takvu odluku. Pravnici će naći odgovor na pitanje kako postupati s onima koji se odbiju testirati", kaže Beroš.
'Vi niste ministrica, vi ste zaštitnica krupnog kapitala'
12.08 - Sabina Glasovac (SDP) ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek pitala je što je ministarstvo napravilo kako bi se utvrdilo postoje li naznake medijskog kartela vezane uz dobivanje koncesije za 101 MHz, koja je dana Top radiju?
"Vi pozivate na kršenje zakona jer Ministarstvo ne može preispitivati odluke neovisnog regulatora. Mi nismo nadležni nadzirati rad regulatora, to je nadležan Sabor. Izvolite pozvati članove Vijeća za elektroničke medije na sjednicu. Predsjednik Vlade ne može narediti istragu oko ovoga pitanja. Vlada ne može dijeliti i oduzimati koncesije. Ja sam javno pozvala članove VEM-a da obrazlože svoje odluke. Pozovite ih u Sabor, pitajte ih...", kaže ministrica.
Nezadovoljna odgovorom, Glasovac je poručila:
"Od vas nisam očekivala ništa drugo nego da perete ruke od svoje odgovornosti, a zapravo ste vrlo umiješani u brojne ružne stvari koje se događaju u području kulture i medija. Vijeće za elektroničke medije je kao nezavisno tijelo, a, vidi vraga, većina članova je po volji baš HDZ-u. Bilo bi dobro da vas kao ministricu zanima zašto je jedan ponuditelj koji već kontrolira neke radijske stanice, dobio koncesiju za drugu, što znate da je kršenje zakona. Mene od vas ne čudi što se ne želite ponašati kao ministrica nego kao neka kao nekakva sanseverija u Minstarstvu kulture. S druge strane, vrlo vješto kao ministrca i preko svojih kumskih i obiteljskih veza utječete na brojne stvari. Tako štitite ravnateljicu HNK-a koja provodi mobbing pa umreženi ste i s bivšim ravnateljem HRT-a Bačićem koji je u pritvoru. Vi niste ministrica, vi ste zaštitnica i krupnog kapitala, i ružnih stvari pa i korupcije u području kulture i medija."
Plenković: 'Uživam gledati kako idete u najnevjerojatnije scenarije'
12.00 - Sandra Benčić (Možemo!) Plenkovića je pitala je li njegova neodlučnost oko izbora Vrhovnog suda povezana s aferom Agrokor? Postoji li motivacija da se oteže s tim izborom?
"Ja uživam gledati kako NGO aktivizam transformiran u političke stranke uvijek ide na najnevjerojatnije scenarije. Ne znam po čemu ste zaključili da ja imam nešto protiv suca Dobronića? Meni je žao da nova predsjednica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković koja je bila prvi izbor i oko koje bi postigli konsenzus. Znate zašto nije izabrana? Zato što je netko nije htio predložiti. Vi nama imputirate da usporavamo proces. To nije istina", izjavio je premijer.
11.46 - HDZ-ov Darko Sobota ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića pitao je tko utječe na dolazak migranata iz Afganistana u RH i je li opravdana zabrinutost oko potencijalnog novog migracijskog vala?
"Tom pitanju treba pristupiti strateški uvažavajući činjenicu da se s migracijama ne možemo odnositi od danas do sutra. Moramo znati koji su nam pravci djelovanja. Učinili smo sve kako bismo ojačali vanjsku granicu, osobito ljudstvom. Stavili smo i naglasak na borbu protiv organiziranog kriminala tj. krijumčarenja ljudi. Uložili smo jako puno i u opremanje policije, a to je također proces. Ipak, nismo ostali zatvoreni, samo ove godine zaprimili smo zahtjev za oko 1700 azila. Polovica od toga su državljani Afganistana i uglavnom je riječ o ljudima koji nemaju nikakve dokumente. U ovome trenutku kod nas 126 Afganstanaca traži pomoć", odgovorio je ministar.
'Vaš Ilčić je pohrlio u EP'
11.29 - Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) premijera Plenkovića pita smatra li da se građane Hrvatske treba pitati o uvođenju u eura i drugim važnim temama?
"Pratimo ovo što vi govorite. Vi ste novi zastupnik, ovaj Sabor postojao je prije vas. Vaši prethodnici digli su ruku u zrak za pristupanje EU-u. Vaš kolega Ilčić je pohrlio u Europski parlament. Tamo su euri, on prima plaću u eurima. Za razliku od vas, novopečenih suverenista, mi u HDZ-u na ovaj proces gledamo strateški jer on je dugoročan. Mi smo formalno preuzeli obvezu uvođenja eura. To nam je nadomak, to je 1. siječnja 2023. Slušamo sada vašu inicijativu, ja ne znam jesmo li mi prespavali neki period? Do kada ćemo čekati? Vidim da ćete dovesti neku ekipu, kao što su vaši prethodnici nekada dovodili Faragea", kaže premijer.
Litre je rekao da mu Plenković nije odgovorio na pitanje:
"Mišljenje hrvatskog naroda vama ništa ne znači. Samo je 23 posto hrvatskih građana za što brži ulazak u eurozonu. To je vama nebitno."
Ahmetović: 'Možda niste za baciti, ali niste ni za voditi ministarstvo'
11.08 - Mirela Ahmetović (SDP) ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića pitala je što će Ministarstvo poduzeti zbog brojnih poskupljenja koja slijede, osobito hrane i energije?
"Cijene su ove godine oko 2,8 posto veće nego lani. Stopa inflacije veća je nego proteklih godina jer dugo smo vodili politiku niske inflacije. Ove godine došlo je do poremećaja u opskrbim lancima. Hrvatska je to osjetila kao i sve druge zemlje. Što se tiče cijena energenata, ista stvar, no ove godine naši građani ne moraju brinuti oko cijene struje i plina", kaže Ćorić.
Na to mu je Ahmetović odgovorila:
"Nemojte obmanjivati javnost, cijena plina je porasla u travnju za 80 posto kućanstava. Prosječna mirovina je porasla za 63 kune i to umirovljeniku amortizira poskupljenje ulja i hrane. Može kupiti i kruha za par dana. Možda niste za baciti, no niste niti za voditi ovo ministarstvo”, zaključila je.
Marić: 'Nećemo dopustiti ukidanje dopuštenih prekoračenja'
10.57 - Zastupnika Ivana Kekin (Nova ljevica) ministra Beroša pitala je kada će biti raspisan natječaj za hitnu helikoptersku službu i kada će ti helikopteri početi letjeti?
"U programu Vlade RH za sljedeće mandatno razdoblje je uspostava takve službe. Raspisan je međunarodni iskaz interesa. Želimo nakon toga raspisati i natječaj za ovu službu koja nam je potrebna. U okviru Ministarstva poduzimaju se napori da se natječaj raspiše onako kako to Hrvatskoj najviše odgovara. U prvoj fazi ideja nam je odabrati pružatelja usluga, a onda, nakon nekoliko godina, uspostaviti i vlastitu helikoptersku hitnu službu", odgovorio je Beroš.
10.48 - Zastupnik Boris Lalovac (SDP) ministra financija Zdravka Marića koliko ljudi je u prešutnim minusima i koliko ih je već pod blokadom. Pitao ga je i hoće li se zabraniti preprodaja minusa na tržištu dugova raznim agencijama?
"Od 2010. do 2018. dopuštena prekoračenja bila su predominantni faktor. Banke su klijente počele kasnije usmjeravati prema institutu prešutnog prekoračenja koje nije toliko regulirano. Nećemo dopustiti da se dupuštena prekoračenja ukidaju, a još manje da netko s njima trguje", kaže Marić.
'Od sedmero preminulih, samo jedan je bio cijepljen'
10.35 - Zastupnica Andreja Marić (SDP) Beroša je pitala kada će početi provoditi potrebne reforme u zdravstvu?
"Ovo pitanje zahtijevalo bi dužu elaboraciju, ali ono što mogu reći jest da je Vlada svjesna situacije. Slažem se da je financijsko stanje u zdravstu neodrživo, ali tu moramo uzeti u obzir i visoke troškove koje je izazvala Covid kriza. U tijeku je priprema određenih reformskih koraka, a sve će se odvijati u tri faze. Ne mogu vam još govoriti o detaljima, ali već su osnovane radne skupine koje rade na potrebnim promjenama", rekao je Beroš.
10.28 - Zastupnik Hrvoje Šimić (HDZ) ministra zdravstva Vilija Beroša pitao je jesmo li u bolnicama spremni za četvrti val pandemije s obzirom na rast brojki novozaraženih?
"Brojevi rastu, nalazimo se na početku četvrtog vala, ne znamo dokad će ići. Današnji 1835 doista je upozorenje. Od sedmero preminulih u posljednja 24 sata, samo jedan je bio cijepljen. Zdravstveni sustav je spreman, ali pitanje je jesmo li mi spremni. Dosadašnji broj cijepljenih nije dovoljan. Cijepimo se, to je najbolji način borbe protiv ove pandemije. Ne morate vjerovati meni, Vladi, Stožeru, vjerujte matematici. Brojke pokazuju da među novozaraženima i preminulima dominiraciju necijepljeni ljudi", kaže Beroš.
'Nisu ovo izlike, nisam ni ja zadovoljan'
10.16 - SDP-ov zastupnik Peđa Grbin premijera Plenkovića pitao je kada ćemo prestati sa izlikama i početi sa stvarnom obnovom potresom pogođenih područja?
"Hrvatska je jedina zemlja u EU-u koja je osim šteta od Covida doživjela dva razorna potresa s četverostruko većom financijskom štetom od one koju je prouzročio Covid. Zakon mora zadovoljiti dva temeljna načela, a prvo je sigurnost jer želimo da zgrade koje prije nisu bile protupotresno izgrađene, sada dobiju novu konstrukciju. Drugo što je bilo važno je aspekt pravne sigurnosti. Nisu ovo izlike jer ja ni osobno nisam zadovoljan dinamikom obnove. Imamo dovoljno sredstava, ali pokazalo se da imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima, nedorečenosti u javnoj nabavi kao i da imamo potrebo gradnje zamjenskih objekata", kaže premijer.
Grbin je na to rekao kako ne može vjerovati da baš svaka zgrada ima imovinsko-pravne probleme. Smatra da država koči obnovu i da bi se mogao dogoditi fijasko.
10.10 - Zastupnik mađarske manjine Robert Janković ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu postavio je pitanje oko neriješenog graničnog spora sa Srbijom, a tiće se obradivog poljoprivrednog područja u Baranji, na lijevoj obali Dunava.
"Posljednju sjednicu u Beogradu o tom pitanju imali smo 2019. godine. Tada smo zaključili da bismo katastarska odstupanja mogli uskladiti s rješavanjem tog graničnog pitanja. Pandemija je spriječila daljnju komunikaciju, a sada nastojimo ponovno otvoriti to pitanje. Ne riješimo li to bilateralnim putem, uvijek postoji Međunarodni sud pravde", kaže ministar.
Što će Hrvatska učiniti s HE Lešće?
10.01 - Zastupnik Zvonimir Troskot (Most) ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića pitao je o HE Lešće tj. što misli napraviti po pitanju hidroelektrane koja je financijski i energetski neučinkovita i zbog koje se događaju poplave.
"Ta elektrana obavlja svoju funkciju kao is ve ostale. Povezivati njezin rad s gubicima je besmisleno jer oni se događaju zbog zastarjele mreže u Hrvatskoj. Kontinuirano ustrajemo na obnovi", kaže Ćorić.
9.56 - Zastupnik Nikola Mažar (HDZ) ministricu regionalnog razvoja i EU fondova Natašu Tramišak pitao je može li reći koja će koristi od promjena NUTS regija biti za slavonske i druge poduzetnike.
"U regiji u kojoj pripada pet slavonskih i još tri dodatne županije stopa potpora povećala se s 25 na 50 posto. Slijedom pravednije raspodjele na regije, povećale su se potpore za sve poduzetnike. Vjerujemo da ćemo pomoći lokalnoj samoupravi da ubrza apsorpciju EU sredstava", odgovorila je ministrica.
Plenković o tužbi protiv Srbije: 'Nastojat ćemo da pravda bude realizirana'
9.49 - Zastupnik Stipo Mlinarić (DP) premijera Andreja Plenkovića pitao je li napokon vrijeme za pokretanje spora za traženje ratne odštete od Srbije.
"To je tema koju smo podigli na bilateralnoj razini. Nismo to smetnuli s uma. Na tom procesu ćemo ustrajati, nastojat ćemo da pravda bude realizirana. Bitno je da istina o Domovinskom ratu nigdje nije upitna. Svjesni smo patnje svih, pamtimo, nismo zaboravili", rekao je Plenković.
9.44 - Prvo pitanje u aktualnom prijepodnevu postavila je Dragana Jeckov (SDSS). Ministra rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Josipa Aladrovića pitala je koje demografske mjere država namjerava poduzeti da bi se povećao broj novorođenih, a samim tim i broj upisane djece u školu.
"Pred nama su izazovna vremena i to je tako u dosta EU zemalja. Vlada će do kraja godine usvojiti startegiju demografske revitalizacije Hrvatske koja će sadržavati niz politika. Imamo i niz pozitivnih ekonomskih pomaka - rast BDP-a, rast neto minimalne plaće, rast prosječne plaće kao i rast mirovina. Imamo ekonomsku perspektivu koja će biti zalog za demografski rast", kaže Aladrović.
Minimalna plaća u bruto iznosu
Prvog radnog tjedna u rujnu, Sabor će raspraviti sedam zakonskih prijedloga, među njima i izmjene Zakona o minimalnoj plaći kojima će se, istaknuo je ministar rada Josip Aladrović, propisati njeno obvezno ugovaranje u bruto iznosu.
To konkretno znači da će poslodavac s radnikom trebati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4250 kuna, a ne 3400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun, poslodavac koji se o to ogriješi može biti kažnjen od 60 tisuća do sto tisuća kuna.
Ista kazna prijeti i poslodavcu koji isplaćuje niža primanja od minimalne plaće, ali i onome koji s radnikom potpiše sporazum da se odriče isplate minimalne plaće.
