Socijalistička republika Hrvatska 1974. godine dobila je novi Ustav, a u njegovu članku 272. lijepo i uredno piše: pravo je čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece. Što znači da žena ima ustavno pravo na pobačaj. U sadašnjem ustavu toga nema, ali mnogi misle da bi trebalo biti.
Ideja je stigla od Katarine Peović, iz Radničke fronte, a podupire je ljevica, centar, čak i Radimir Čačić. Još nisu odlučili, ali moguće je da pokrenu referendum o tom pitanju. Sve se naravno događa nakon slučaja Mirele Čavajde, kada se ponovno otvorilo pitanje dostupnosti pobačaja u hrvatskim bolnicama. Naime, 54 posto ginekologa je u prizivu savjesti, na specijalizaciju se primaju mladi koji će biti u prizivu savjesti, a žene na pobačaj odlaze u Sloveniju.
Zbog svega toga gost Direkta je predsjednik vrhovnog suda i bivši glavni državni odvjetnik, Krunislav Olujić, čovjek koji je Ustav i sukreirao.
Govori kako je radna skupina na čelu sa Šeksom provela je 15 dana kolovoza na Krku gdje su radili nacrt prijedloga prvog hrvatskog Ustava.
"Šeks je imao srpsko-hrvatski prijevod pakta o ljudskim pravima i na moje inzistiranje, svjestan činjenice da je rađanje djece jedno od temeljnih ljudskih prava i sloboda unijeta je u krčki nacrt prijedloga Ustava. Zaključena 15. kolovoza i postojala do kraja tog mjeseca do prvog sastanka Komisije za ustavna pitanja kada odjednom te ustavne odredbe koju smo ugradili, više nema", kaže.
"Nisam siguran da je nestala na putu od Krka do Zagreba. Šeks mi je poludiskretno rekao da ne talasam o tome, ne stvaram buru, Tuđman se složio na zahtjev Kaptola da se ta odredba makne. Konzervativna struja je imala podršku većine, a tako i podršku komisije za ustavna pitanja", zaključuje.
Zaključuje kada tog članka nije bilo u Ustavu kada je izglasan, ali godinu ili dvije nakon toga, postala je poznata činjenica da je nestao pa su pred Ustavni sud dolazili zahtjevi za ukidanje prava na pobačaj o ocjenu ustavnosti.
"Uslijedio je izvrstan zakon o zdravstvenim mjerama, aktualan i danas, 44. godinu na snazi. I neovisno jel ga pregazilo vrijeme ili dostignuća zdravstvene znanosti, on zadovoljava potrebe. Još je zakonsko, ali ne ustavno pravo na pobačaj", govori.
Tvrdi kako danas nitko nema hrabrosti o pobačaju govoriti jer je riječ o ideološkom svjetonazorskom pitanju. Stoga nije siguran ni da bi se mogao taj članak danas uvrstiti u Ustav.
"Plenković je ispunio jedno obećanje, donio je izmjenu zakona o državnim blagdanima i vratio 30. svibnja kao Dan državnosti, a nije napravio ništa nego zašio gumb na luđačkoj košulji koju nam je skrojio prvi hrvatski predsjednik Tuđman. Nije spreman posegnut za drugim ideološkim pitanjima", zaključuje.
Smatra i kako bi pravo na pobačaj svakako trebalo biti u Ustavu. "Ne pravo na pobačaj nego pravo čovjeka slobodno odlučivati o rađanju djece, a uključuje i pravo na prekid trudnoće. Kao posljedica modernog suvremenog načela o slobodnom i odgovornom roditeljstvu, to pravo daje svakom djetetu, začetom prirodnim ili umjetnim putem, u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici, da dođe na svijet kao željeno dijete", govori.
Navodi i kako, neovisno o ome što je u posljednje vrijeme priziv savjesti aktualan, on je prihvaćen u europskom pravu, ali bi ga trebalo zakonski regulirati.
"Ne svesti na najmanju mjeru. Nego da ne smije ugroziti pravo na ostvarivanje zdravstvene zaštite koje građanima jamči Ustav. svaka bolnica, određeni broj ljudi zbog nekakvih razloga može imati priziv savjesti, ali ne svi jer podilaze vladajućoj strukturi, da se prizivaju na savjest. Svaka bolnica, osim liječnika koji imaju pravo, mora imati dio liječnika koji se ne pozivaju na priziv savjesti", rekao je.
Smije li premijer zvati glavnu državnu odvjetnicu?
Nekoć je obnašao dužnost glavnog državnog odvjetnika pa je upitan kako bi reagirao da ga je recimo nazvao premijer. To mu je, tvrdi, nečuveno. Smatra i kako je premijer vršio nedopušteni pritisak na pravosuđe.
"Od vladavine prava, diobe vlasti, nema prava u koje se nije ogriješio jer je nedopustivo za sunositelja izvršne vlasti. Doveo u situaciju glavnu državnu odvjetnicu koja šuti i njen mandat ovisi o Vladi, Plenkoviću i saborskoj većini", tvrdi.
Naposljetku, prokomentirao je i posljednje napade na Ustavni sud nakon što je odbacio dvije MOST-ove inicijative, a kaže kako treba dobro promisliti o njegovoj budućnosti jer on se danas percipira kao tijelo četvrte vlasti.
"Sazrelo je vrijeme da se ispita uloga Ustavnog suda u diobi vlast i utvrdi djelokrug. Ustavni sud se u zadnje vrijeme ponaša kao sudionik političke rasprave i to ne bi smio biti", zaključio je.
