Nedavno objavljeno izvjesce EK o Istrazivanju i inovacijama u zemljama clanicama EU, te pridruzenim zemljama za 2013. godinu pokazalo je da je Hrvatska u razdoblju od 2000. do 2011. godine imala najveci pad ulaganja u znanstveno istrazivanje i razvoj u Europi, a taj minus iznosi cak 2,72 posto. Iako smanjenje biljeze i neke znatno razvijenije zemlje, poput Nizozemske ili Svedske, cinjenica je da su njihova ulaganja u istrazivanje i razvoj iznad EU prosjeka, pise Slobodna Dalmacija.
Za usporedbu, u istom razdoblju Slovenija je zabiljezila skok ulaganja od 12,46 posto, a Estonija, zemlja s gotovo tri puta manje stanovnika od Hrvatske, cak 13,31 posto, pa cak i Cipar 6,24 posto. Europski prosjek iznosi porast od 0,8 posto.
Hrvatska je tako 2011. godinu, zadnju godinu za koju su izneseni podaci, docekala s izdvajanjima za istrazivanje i razvoj od 0,75 posto BDP-a, sto je gotovo tri puta manje od europskog prosjeka koji iznosi 2,03 posto. Nalazimo se u drustvu Latvije, Malte i Poljske, a iza nas su samo Rumunjska i Cipar (0,48 posto), Bugarska (0,57 posto), Slovacka (0,68 posto) te Grcka (0,60 posto). Gotovo pet puta iznad nas su Finska (3,78 posto BDP-a) i Svedska (3,37 posto), dok od zemalja neclanica EU prednjaci Izrael s nevjerojatnih 4,40 posto izdvajanja za istrazivanje i razvoj u 2011.godini.
Porazne prognoze
No, kada je u pitanju Hrvatska, ne zabrinjava samo stanje proteklih godina. Kako je Lisabonska deklaracija postavila cilj da zemlje EU do 2020. godine dostignu tri posto ulaganja iz BDP-a u istrazivanje i razvoj, u publikaciji EK iznose se i prognoze za svaku zemlju o mogucnosti ispunjenja tog cilja.
Rezultati za Hrvatsku tu su jos porazniji - do 2020.godine mogli bismo pasti na dno europskoga dna jer smo jedna od rijetkih zemalja EU za koju se predvida daljnji pad ulaganja koja bi, ako se nastave sadasnji trendovi, mogla te godine iznositi oko 0,6 posto BDP-a.
To znaci da cemo 2020. godine prema ulaganju u istrazivanje i razvoj biti gori nego smo bili 2004. godine, kada smo u tu svrhu izdvajali oko jedan posto BDP-a!
U publikaciji se doduse ne navodi postotni cilj koji zelimo dostici, s obzirom da se navodi kako smo u reformama.
Za vecinu zemalja sa sadasnjim ispodprosjecnim ulaganjima predvida se ipak nekakav porast, a primjerice, prognoze za Cipar ili Maltu pokazuju da bi mogli napredovati vise nego sto su postavili cilj. Cak i za Bugarsku, Rumunjsku, Grcku ili Slovacku predvida se stagnacija.
Zanimljivo je da se pad ulaganja, s obzirom na postojece trendove, predvida i Luxemburgu, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, no njihova bi ulaganja i dalje bila dva ili tri puta veca nego ona u Hrvatskoj. Estonija bi mogla dosegnuti cak sest, a Finska vise od cetiri posto izdvajanja iz BDP-a za istrazivanje i razvoj.
"Hrvatska je na samom dnu medu drzavama clanicama EU po investiranju u istrazivanja i inovacije i po mom dubokom uvjerenju to je jedan od kljucnih razloga zaostajanja i sporog oporavka hrvatskog gospodarstva. Sve razvijene zemlje itekako prepoznaju vaznost znanosti i obrazovanja za razvoj gospodarstva i rade ogromne napore da pokrenu inovacije i suradnju s gospodarstvom", kaze Danica Ramljak, strucnjak za inovacije u Svjetskoj banci. ‘Slovenija je, primjerice, u 2011. godini investirala 2,47 posto BDP-a’, dodaje, a prognoze prema kojima cemo i dalje padati naziva ‘alarmantnima’.
"Ne samo sto investiramo premalo, nego i lose, a ne provodimo ni dobre evaluacije, kako kvalitete pojedinih istrazivaca, tako i cijelih institucija. Cesto je proces evaluacije neprofesionalan i opterecen odnosima i privatnim interesima u akademskoj zajednici. Na zalost, suprotno svjetskoj praksi najbolji ne dobivaju najvise, a cesto se dogodi da se financira po prijateljskim i interesnim kriterijima. Zbog toga smo tu gdje jesmo", ocjenjuje Danica Ramljak.
Slicno razmislja i akademik Vladimir Paar:
"Prema tim podacima vec smo ispod dna Europe. Medutim, do zaokreta ce morati doci. Preduvjet razvoja Hrvatske je znanstveno-tehnoloski razvoj, obrazovanje i znanost kljucne su poluge", kaze akademik Paar.
Promjene su nuzne
On smatra da ce u godinama koje su pred nama doci do unutrasnjeg, ali i vanjskog pritiska da su promjene nuzne: s jedne strane na to ce tjerati neprekidan pad standarda, a s druge, kaze, i Europa ce raditi pritisak jer se od clanice EU ocekuje da bude na odredenoj razini.
"Potrebno nam je poboljsanje kadrova na svim razinama, ali i svijest o potrebi cjelozivotnog ucenja i usavrsavanja", poziva akademik Paar.
Jedna od nasih najboljih mladih znanstvenica Vernesa Smolcic, astrofizicarka sa zagrebackoga PMF-a, prva hrvatska znanstvenica koja je dobila sredstva Europskog istrazivackog vijeca namijenjena istrazivacima pocetnicima u visini od 1,5 milijun eura, kaze:
"Podaci uistinu jesu obeshrabrujuci jer su vrlo negativni i shvatljivo je da mnogi obrazovani ljudi zele otici iz zemlje. S druge strane, internacionalizacija, pogotovo u znanosti, jest vrlo vazna jer se tim putem znanje prenosi najbrze. Jedan korak prema rjesenju ovog problema jest poticati priljev mozgova u Hrvatsku, odnosno priljev svjetski poznatih strucnjaka koji u Hrvatsku mogu prenijeti znanja i suradnje stecene vani te privuci velike EU projekte. Takoder, novce koje Hrvatska izdvaja za znanost treba nastaviti ulagati u znanstvene projekta s najvecim mogucim utjecajem na zajednicu i gospodarstvo", istice ta mlada znanstvenica.
http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/244338/Default.aspx
