Nakon što je prošlog tjedna ministar zdravstva Vili Beroš objavio na Twitteru da se "čine sve predradnje kako bi se spremno dočekali epidemiološki izazovi na jesen" i kako je ministar pritom naveo da ekspertna skupina Kriznog stožera sagledava postojeće stanje, RTL.hr istražio je kako dotična ekspertna skupina ocjenjuje stanje s COVID-om 19 u Hrvatskoj.
"Trenutačna epidemiološka slika ukazuje da imamo dominaciju Omikron podvarijanti koje su visokozarazne, ali rjeđe izazivaju teže kliničke slike, te su rjeđe hospitalizacije i rjeđi smrtni ishodi", odgovorili su iz Ministarstva zdravstva na pitanje upućeno ministru Berošu: "U odnosu na prethodna dva tjedna, bilježimo porast novozaraženih od oko 30 posto, dok je prije tri tjedna (porast) bio 180 posto, što naznačava usporen porast. No, analizom kretanja pandemije navedenih podvarijanti u drugim zemljama, još nismo stigli do vrhunca."
Kada je sredinom lipnja RTL objavio analizu stanja u Hrvatskoj, usporedivši ga s naglim širenjem podvarijanti BA.4 i BA.5 u Njemačkoj i Austriji, koje sada spominje ministarstvo Vilija Beroša u Hrvatskoj, u našoj zemlji te izrazito zarazne podvarijante Omikrona još nisu bile znatnije prisutne.
Dvije trećine zareženih podvarijantama Omikrona
Mjesec i pol dana poslije na visokozarazne BA.4 i BA.5 otpadaju skoro svi zaraženi koronavirusom u tjedan dana u Njemačkoj i u Austriji, kao i u većem dijelu Europe. Podaci u slučaju Hrvatske ECDC-u stižu sa zakašnjenjem, pa je tako najnoviji podatak onaj da su nam čak dvije trećine oboljelih bivale zaražene visokozaraznih podvarijantama Omikrona još u prvom tjednu srpnja.
Podaci o rastu broja zaraženih s Vladine stranice Koronavirus.hr potvrđuju odgovor iz Ministarstva zdravstva, prema kojem je dvotjedni rast broja sada bitno usporen, ali je i dalje tu. Međutim, dok je u Hrvatskoj prije mjesec i pol (20. lipnja) tjedni prosjek bio takav da je dnevno umiralo 1,71 oboljelih od COVID-a, s jučerašnjim danom taj prosjek je u Hrvatskoj 12,14 umrlih dnevno odnosno sedam puta više.
U isto vrijeme prosjeci dnevno zaraženih u Hrvatskoj skočili su s oko 300 na oko 1250, što je nešto više od četiri puta, što je očito posljedica "dominacije visokozaraznih Omikron podvarijanti" koju Ministarstvo zdravstva navodi u odgovoru na upit, a što potvrđuju i grafovi ECDC-a za članice EU-a, tako i za Hrvatsku.
Crna statistika: Sedmi najgori u svijetu, prvi u Europi
Mjesec dana poslije članka iz lipnja, RTL je citirao prof. dr. sc. Zlatka Trobonjaču, imunologa sa Sveučilišta u Rijeci, koji je komentirajući nagli rast broja umrlih od korone, kazao da je riječ o žrtvama rapidnog širenja do sada najzaraznijih podvarijanti Omikrona, o BA.4 i o BA.5. Bila je riječ o članku povodom epidemiološkog stanja s koronavirusom kad je Hrvatska skočila na 11. mjesto u svijetu po tjednom broju umrlih u odnosu na broj stanovnika.
Danas je Hrvatska po tjednom broju umrlih od korone sedma najgora u svijetu, kako prikazuje Worldometers koji, kao i Our World in Dana i Koronavirus.hr, koristi statistike američkog Sveučilišta Johns Hopkins.
Stvarno stanje je, isto kao i u srpnju, još nešto i lošije od statistika Johns Hopkinsa zato što se kao broj stanovnika Republike Hrvatske i dalje uzima 4,05 milijuna. Kad se i to uzme u obzir, više nije riječ o 21 umrloj osobi oboljeloj od COVID-a 19 na milijun stanovnika u tjedan dana, nego 22, što Hrvatsku lansira iznad Grčke i čini je šestom najgorom u svijetu, odnosno najgorom u Europskoj uniji i u Europi uopće. Ili, u tjedan dana zaključno sa srijedom u Hrvatskoj je od korone umrlo 85 ljudi, što znači u prosjeku nešto više od 12 dnevno. Najnoviji postotak pozitivnih u trenucima pisanja članka je jučerašnjih 38 posto pozitivnih testova na koronavirus. Usporedbe radi, u drugoj polovici lipnja udio pozitivnih kretao se uglavnom otprilike između petine i četvrtine.
Riječ je o službenim podacima nacionalnih zdravstvenih agencija, aktualiziranima s jučerašnjim danom, 3. kolovoza. Promatrajući te iste tablične podatke, primjećuje se i to da su od Hrvatske, ako se izuzmu "mikronacije" (Bermuda, Mikronezija, Kanalski otoci), kao što se činilo u obradi podataka ranije, danas od Hrvatske u svijetu gori još samo Novi Zeland i Australija.
Ministarstvo za jesen spremno 'na sve moguće scenarije'
Isti ovi epidemiološki trendovi pokazuju i to da Grčka u tjedan dana bilježi, umjesto rasta, zapravo pad broja umrlih, i to od 35 posto, dok Hrvatska stagnira (naveden je rast od 1 posto). To je očito razlog i za onaj dio odgovora Ministarstva zdravstva u kojem se ističe da HZJZ, na temelju "analize kretanja pandemije… podvarijanti BA.4 i BA.5) u drugim zemljama, još nismo stigli do vrhunca".
Odnosno, unatoč u prosjeku nešto lakšoj kliničkoj slici koju izazivaju BA.4 i BA.5, koju spominje ministarstvo pozivajući se na HZJZ, i unatoč tome što se korona u Hrvatskoj sad ubrzava po bitnoj nižoj stopi nego ranije, ovi do sada najzarazniji oblici koronavirusa još uvijek se tako masovno prenose među stanovništvom da Hrvatska, kako se navodi u zaključku, još nije došla do vrhunca ovog vala.
Što nas onda čeka na jesen? Iz ministarstva kažu: "Uz sve veći broj slučajeva, prati se porast postojećih hospitalizacija kao i potencijalno opterećenje bolničkih kapaciteta u jesenskim i zimskim mjesecima uslijed otvaranja škola, povratak građana na posao te sve veći boravak u zatvorenim prostorima tijekom hladnijeg vremena. Kako bi se izbjeglo dodatno širenje zaraze i potencijalno ugrožavanje starijih i rizičnih skupina, u slučaju pozitivnog nalaza važno je pridržavati se izolacije od deset dana, a oni koji su bili u kontaktu s pozitivnom osobom, deset dana trebaju nositi masku u svakoj prilici i ne posjećivati kronične bolesnike i građane starije dobi", apeliraju iz ministarstva.
U odgovoru se dalje opisuje da se zdravstveni sustav Republike Hrvatske već sad priprema na to da na jesen i u zimu ima na raspolaganju pojačane dijagnostičke laboratorijske kapacitete, mjesta u bolnicama, dovoljan broj medicinskog osoblja i drugih stručnjaka i ostalog neophodnog u pandemijskim valovima. Zdravstvo RH, naveli su i to, nove smjernice i "nove protokole liječenja" sad priprema u skladu sa smjernicama Europske komisije i Svjetske zdravstvene organizacije, a kako je praktično nemoguće unaprijed točno znati u kojem smjeru će se pandemija dalje razvijati, iz ministarstva kažu: "Zdravstveni sustav priprema se za sve moguće scenarije."
