Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da treba ispitati zašto su neke kuće nakon Domovinskog rata nekvalitetno obnovljene te da u ovom trenutku nema detaljnih saznanja o tome.
"Mislim da se treba ispitati kako se to i zašto dogodilo, tko je radio, bio nadzor, tko je davao konačne uporabne dozvole za objekte", rekao je Plenković na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
U ovom trenutku nema, kaže, detaljnih saznanja o tome. Pitat će, dodaje, i nadležnog ministra graditeljstva Darka Horvata, ne za nešto što je bilo prije 20 godina, državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikolu Mažara koji bi mogao znati nešto više.
"Treba ispitati, nije dobro da postoje objekti koji bi trebali biti čvršći nego jesu. Sve što treba ispitati će se ispitati, nema a priori zatvaranja za propitkivanje nadležnosti čija god ona bila. Obnova koju je Hrvatska provodila bila je veliki proces. Ako je bilo izgrađenih zgrada koje nisu u skladu s propisom to se treba ispitati", poručio je premijer.
Žinić je bio zadužen za obnovu
Što se tiče uloge sadašnjeg sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića koji je bio zadužen za obnovu tog područja od 1995., Plenković je rekao da danas nije bilo vremena za tu raspravu no siguran je da župan sam može pojasniti bilo što.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar podsjetio je da je nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj obnovljeno više od 156.000 obiteljskih kuća. Obnova je trajala od 1995. do 2000. i sudjelovalo je preko 150 tvrtki.
"Sve je rađeno sukladno Zakonu o obnovu, Zakonu o graditeljstvu. Postoji dokumentacija tko je bio izvođač radova, nadzor, projektant, vlasnik, korisnik. Sve je rađeno uz pisane ovlasti korisnika tih nekretnina. Postojale su i određene garancije i rokovi", rekao je Mažar.
Najavio je da će odgovoriti na sve upite u narednih nekoliko dana jer je trenutno fokus na privremenom stambenom zbrinjavanju ljudi.
Plenković: Medved na vrhu piramide
Premijer Plenković dodatno je pojasnio strukturu i hijerarhiju novoosnovanog stožera, istaknuvši da je na vrhu piramide potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji predstavlja glavnog čovjeka i odgovornu osobu za koordinaciju aktivnosti na područjima pogođenim potresom prije šest dana.
Sve ono što Zakon o sustavu civilne zaštite podrazumijeva u smislu ovlasti i donošenja odluka primjenjuje se, kaže, jednako na Medveda u ovom geografski omeđenom području.
"To znači da sve službe koje su već sad na terenu će biti u odgovornosti i tijesnoj koordinaciji i suradnji s Medvedom, a on u konstantnom dijalogu u nastojanjima da se riješe problemi na razini općina i gradova i svih ostalih", rekao je premijer.
Vezano za uključivanje svih koji su potrebni, premijer ističe da potpredsjednik Vlade Tomo Medved ima punu slobodu uključivati sve koji su na terenu.
"Ako odluči da treba dodatno ekspertize, način na koji će on to napraviti, bilo savjetom, konzultacijom, nekim kooptiranjem u aktivnosti, to je nešto što će odlučivati stožer u danima koji su pred nama", pojasnio je Plenković.
Stručnjaci na terenu procjenjuju štetu
Istaknuo je da Zakon o sustavu domovinske sigurnosti u ovoj situaciji nije bio pravni temelj jer Hrvatsku nitko nije napao, nije bilo terorizma, već se dogodila prirodna nepogoda.
Plenković nije želio govoriti o procjenama štete koje je napravio razoran potres, istaknuvši da stručnjaci sagledavaju inicijalne procjene.
"Ja bih još malo pričekao. Na terenu su stručnjaci i mislim da prave razmjere štete moramo još malo pričekati da bismo išli kategorički s nekim brojem koji bi bio verificiran", rekao je.
Dodao je da će Hrvatska kroz mehanizam EU fonda solidarnosti imati i novi zahtjev s obzirom na to da je nastala nova šteta.
"Države članice su smislile EU fond solidarnosti za pomoć u nepogodama, donatorske konferencije su se obično organizirale za katastrofe u zemljama koje nisu članice", naglasio je.
Božinović: Šatora ima dovoljno
S obzirom na to da je ministar gospodarstva Tomislav Ćorić ranije danas rekao da nije dobio zahtjev za šatore, vreće za spavanje i grijalice, novinare je zanimalo čija je to odgovornost.
"Kad je u pitanju postavljanje šatora, ima ih dovoljno, ali šatori koji su postavljeni, postavljeni su za neke konkretne potrebe, npr. za distribuciju humanitarne pomoći, hrane", kazao je potpredsjednik Vlade Davor Božinović.
Naglasio je da u ovakvim vremenskim uvjetima šatori nisu najsretnije rješenje za zbrinjavanje ljudi jer nisu zagrijani, a ako bi i bili, to bi značilo veliku potrošnju goriva.
"Nije problem u tome da ih nema nego će se koristiti kako se budu iskazivale potrebe. Njih ima, čak je i u ovom dijelu aktivacije mehanizma EU došlo oko 980 šatora u Hrvatsku. Tu sigurno neće biti problema. Potpredsjednik Medved će danas početi skupljati sve potrebne informacije i tu ne očekujem nikakav problem", rekao je.
Ministar graditeljstva Darko Horvat nije želio decidirano iznositi koncept izmjene i dopune Zakona o obnovi, no poručio je da se- kako bi se izbjegla situacija nekvalitetne obnove- neće pristupiti obnovi bez ovlaštenih projektanata, izvođača i drugih uključenih u proces obnove.
